Podcast možete poslušati na poveznici.
Poštovani slušatelji, dobro došli u još jedan podcast. Danas ćemo razgovarati o tome koliko je networking važan za zapošljavanje mladih. O tome će nam govoriti Sven Toljan. Što je to umrežavanje? Što to znači za njega u odnosu na druge ljude i organizacije? Koliko je umrežavanje važno za zapošljavanje i karijeru u budućnosti? Sven, dobro došao i hvala ti što si došao.
Dobar dan svima.
Za početak, reci nam nešto o sebi. Što radiš? Iz kojeg grada dolaziš i čime se baviš u slobodno vrijeme?
Može. Ja sam Sven Toljan. Imam 25 godina i dolazim iz Karlovca. U slobodno se vrijeme bavim različitim hobijima. Djelujem u radu udruge mladih u Zagrebu. Volim čitati, puno putovati, planinariti, učiti nove stvari i još puno aktivnosti o kojima bismo poprilično dugo mogli razgovarati. Trenutno radim kao savjetnik u HZZ-u.
To je zanimljivo jer je riječ o poslu koji se izravno tiče zapošljavanja. To sada radiš. Jesi li prije bio negdje zaposlen?
Jesam. Nedavno sam radio u Osnovnoj školi Dragojle Jarnević kao nastavnik hrvatskog jezika za učenike strance. Imao sam puno sreće što sam brzo uspio pronaći ovaj novi posao na kojem se trenutno nalazim nakon što sam prekinuo rad na starom radnom mjestu.
Je li ovaj prvi posao u školi bio baš u struci?
Tako je.
Što si po struci?
Pedagog i kroatist. Završio sam na Filozofskom fakultetu u Rijeci.
Ovaj drugi posao koji radiš trenutačno, on se isto može povezati sa strukom?
Može se povezati sa strukom s obzirom na to da su tražili osobu iz te domene, dakle pedagoga, psihologa i slično.
To je isto važna informacija za mlade koji možda traže posao. Što za tebe znači pojam networkinga, kojeg smo spomenuli na početku, odnosno pojam socijalnog kapitala i umrežavanja?
Za mene taj pojam označava upravo to, umrežavanje i povezivanje s mnoštvom drugih ljudi, kako onih koje poznajemo iz formalnog i neformalnog konteksta, tako i s onim drugim ljudima koje do sada nismo susretali. To može biti u različitim situacijama i okolnostima, npr. u poslovnoj sferi novi kolege koje upoznajte. U volonterskim aktivnostima upoznajete nove ljude, unutar hobija, na putovanjima, druženjima s drugim ljudima. Sam taj proces povezivanja onda prirodno teče.
Hvala ti. Jako zanimljivo. Uz poslovnu sferu i hobije, spomenuo si i volontiranje. Koliko je tebi, kao mladoj osobi, volontiranje i samo umrežavanje potrebno, korisno i zanimljivo u trenutku kada si zaposlen?
Volontiranje je meni osobno važno jer sam ga otkrio još tijekom studija na preporuku nekih profesora. Vrlo sam brzo shvatio da iako nemam novčanu naknadu od volontiranja, za razliku od posla, svejedno stječem mnoge druge prednosti, kao što su umrežavanje i upoznavanje novih ljudi, a istodobno poboljšavam neke svoje sposobnosti, kao što su vještine komunikacije i organizacije. Tako da su dobrobiti višestruke. Kako poboljšavam sobne vještine, tako i upoznajem nove ljude, a i oni upoznaju mene. To je recipročan odnos.
Da, sigurno. Naveo si puno prednosti koje mladoj osobi mogu koristiti i za dalje. Vjerujem da je našim slušateljima osobito bitno čuti taj dio s komunikacijskim vještinama. One mogu biti korisne i prilikom razgovora za posao, pogotovo prilikom prvog razgovora za posao. Ti si naveo puno dobrobiti.
Možemo nastaviti dalje i nadovezati se na prethodno pitanje, što ti i jesi spomenuo. Kako ti stječeš svoj socijalni kapital koji si imao do sada priliku steći u svojoj mladosti? Pohađaš li možda neke edukacije i seminare koji su usmjereni na razvoj tih mreža koje spominješ, odnosno veza s drugima? Spomenuo si volontiranje. Možeš li izdvojiti još nešto? Jesi li pohađao nekakve edukacije i seminare? Ne moraš nužno o njima, već više o tvom iskustvu pohađanja takvih sadržaja.
Da, jesam. Drago mi je što je to spomenuto jer sam do sada imao prilike sudjelovati na raznim edukacijama i seminarima iz neformalnog obrazovanja jer sam zainteresiran za to. Ako govorimo o networkingu i umrežavanju, treba reći da su mi oni pomogli i oko upoznavanja i stjecanja novih poznanstava.
Ne bih sada detaljno govorio o svakome, ali bih rekao ovako generalno da mi je dosta koristilo, kao i volontiranje o kojemu sam već govorio. Ima tih zajedničkih točaka povezivanja s ljudima.
Da, sigurno da se ti seminari i edukacije razlikuju od volontiranja i to možda po tom nekom kriteriju strukturiranosti.
Da, ovisi o tome na što je usmjereno i koji su ishodi aktivnosti. Seminari i edukacije imaju možda konkretniju svrhu od volontiranja, ali i samo volontiranje može biti usmjereno na određenu aktivnost. Ovisi o tome gdje volontirate i s koliko ste ljudi povezani.
Htio bih još naglasiti jednu stvar. Kada govorimo o ljudima i povezivanju, slušatelji možda mogu shvatiti da to govorim samo u domaćem kontekstu i ljudima iz okoline, ali to nije nužno. Ja sam u svojem volonterskom iskustvu i na tim edukacijama upoznao i neke ljude iz inozemstva, strance. Na taj je način to neko šire povezivanje i umrežavanje.
Jako zanimljivo. Reci mi samo jedan podatak ako ga „imaš u džepu“. Koliko si otprilike tih edukacija i seminara prošao?
Uh to bi sad trebalo izbrojati, ali odmah mi na pamet pada šest edukacija Inkubatora izvrsnosti koje sam tijekom ove i dijelom prošle godine prošao. O tome sam isto ranije dao intervju. Što se tiče ostaloga, to bih stvarno trebao izbrojati jer sam ja aktivna osoba. Takvom se smatram. Kada imam priliku sudjelovati u tako nečemu, imam slobodnog vremena i imam mogućnost da se priključim i nekog novog upoznam, uvijek to želim iskoristiti.
Vjerujem da si poticaj drugim mladima i onima koji će sada slušati i slušaju, zbog čega sam i pitao o broju pohađanja. Misliš li da će razina razvijenosti tvojeg socijalnog kapitala imati ključnu ulogu za razvoj tvoje karijere u budućnosti?
Mislim da hoće. Sve ovo što sam do sada radio i što dalje planiram raditi i sudjelovati, osim tih edukacija, volontiranja i naravno profesionalne i poslovne, mislim da sve to više – manje izravno i neizravno utječe na moj socijalni kapital te na moje organizacijske i komunikacijske vještine.
Moram istaknuti da je samo umrežavanja i komunikacija također vještina. To nije nešto s čime se rađamo i s čime smo prirodno nadareni, već samim izlaganjima takvim situacijama i komunikacijom s ljudima, sami se zapravo, možda i neprimjetno, mijenjamo i obogaćujemo taj svoj socijalni kapital.
Misliš li da je umrežavanje kao vještina sve više potrebno današnjem tržištu, domaćem i stranom?
Da. Mislim da je to poprilično važno, pogotovo ako uzmemo u obzir činjenicu da živimo u ovako modernom svijetu 21. stoljeća, sa svim medijima, internetom, televizijom, društvenim mrežama i svime što nam je na raspolaganju. Što više ljudi poznaje nas i što više ljudi mi poznajemo, to sve više osnažujemo naš socijalni kapital. Smatram da nam se onda otvara i sve više mogućnosti kojih nekada možda nismo ni svjesni i tek ih naknadno otkrijemo.
Vjerujem da će ova rečenica biti poticaj za mlade, pogotovo za nezaposlene mlade i one koji su nezadovoljni svojim poslom, pa traže neki malo bolji. Na tragu toga, misliš li da se u društvu dovoljno govori o umrežavanju kao o prednosti? Kakvo je tvoje mišljenje?
Mislim da ne baš previše. Čak i ako da, mislim da se ne govori na pravi način jer kada govorimo o tom upoznavanju i umrežavanju, to nije isto kao kada neka osoba ima 400, 500 ili ne znam koliko pratitelja na društvenoj mreži. Ne mislim na to i to nije to.
Moramo razlikovati umrežavanje od čistog površnog poznanstva između ljudi koje je nažalost vrlo često kada govorimo o sferi društvenih mreža, interneta i slično. Svakako mislim da bi se trebalo više govoriti o umrežavanju. To može biti organizirano na različite načine, pomoću edukacija, radionica i slično. Pri tome treba imati pravilan pristup umrežavanju. Dakle, ne nekakvo površno poznanstvo, već poznavanje ljudi i otkrivanje toga što svatko od nas može dobiti i dati.
Hvala ti na ovim riječima. Vjerujem da će biti korisne mladima i potaknuti ih da budu aktivni u razvijanju svojeg socijalnog kapitala. Kada govorimo o mladima o kojima je potrebno pričati i o kojima se posljednjih nekoliko godina sve više priča, konkretno u Hrvatskoj, koliko su ti mladi u današnjem vremenu i društvu skloni razvijanju socijalnog kapitala u svojem radnom i socijalnom okruženju? Jesu li uopće zainteresirani? Što ti misliš?
Malo mi je teško generalizirati i govoriti općenito za sve mlade. Mislim da to poprilično ovisi o samoj individui, o samoj osobi jer sam ja upoznao različite karaktere i različite mlade osobe, od onih koji su bili potpuno nezainteresirani za upoznavanje, networking i druženje, do onih koji su bili potpuni ekstroverti i stalno su se htjeli družiti, raditi i graditi vlastiti socijalni kapital. Tako da, rekao bih da je to teško odrediti za sve mlade zajedno.
Ako bih dao baš svoje mišljenje, rekao bih da imam dojam da mladi imaju želju za gradnju networkinga, ali ga još ne koriste u toliko visokoj i dovoljnoj mjeri. Zato uvijek postoji prostor za napredak. Mislim da je to stvar percepcije vlastitog mindseta i pogleda na svijet i mogućnosti koje mladi mogu steći. Mislim da je ključna stvar motiviranja sebe i aktivacije.
To je istina. Da bi netko nešto napravio, mora se pokrenuti i onda na to nadograđivati svoje kvalitete, potencijale i resurse.
Slažem se.
Misliš li da tebi osobno umrežavanje na sadašnjem poslu može pomoći u pronalasku budućeg posla u struci? Gledamo tvoju karijeru u budućnosti, za koju vjerujemo da će biti u struci. Kako ti umrežavanje može pomoći?
Mislim da će mi dosta pomoći. Ako se osvrnem na neki svoj početak karijernog puta, koji naravno nije još toliko bogati i opsežan jer sam tek na kraju 2020. diplomirao, tako da nemam još puno profesionalnog iskustva, ali od tada primjećujem tu nadogradnju. Svako moje iduće radno mjesto bilo je na temelju prethodnog ili volonterskog iskustva.
Smatram da je određena doza networkinga i povezivanja s ljudima pripomogla u pronalasku novog radnog mjesta, upoznavanju novih ljudi, stjecanju novih iskustava i znanja. Tako da, ako zbilja gledam od početka pa do ovog trenutka u kojem se sada nalazim, mislim da mi je koristilo.
Ovo su bile i riječi za kraju. Vjerujem da će biti primjer i poticaj za mlade. Dragi Sven, hvala ti. Dragi slušatelji, nadam se da vam je ova epizoda bila zanimljiva. Pozdrav!
Doviđenja svima.
Razgovarao: Dominik Pavković
Projekt ‘mimladi.hr - novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.
