Dana 24. veljače, rano ujutro, svijet je ostao šokiran potezom Ruske Federacije, koja je - ničim izazvana – krenula s brutalnom agresijom na Ukrajinu. Kako odmiču dani, rat na istoku Europe svakodnevno utječe na život Rusa, najviše Ukrajinaca, ali i život ljudi u Europi. Sankcije, rast cijena energenata, rast cijena hrane, rastuća inflacija i nezaposlenost samo su dio segmenata koji utječu na mlade ljude. Brojni stručnjaci ranije su istaknuli da rat u Ukrajini nije najveća geopolitička prekretnica u Europi nakon završetka Hladnog rata, već se s njime mijenja i ekonomska situacija.
U ovome tekstu osvrnuli smo se na aktualnu situaciju vezanu za nezaposlenost ljudi u Hrvatskoj, posebice onih do 29 godina. Podsjećamo, pandemija koronavirusa ranije je utjecala na sva gospodarstva pa tako i na (ne)zaposlenost mladih. Iako se očekivao rast gospodarskog oporavka kakav je prije bio, do njega, čini se, ipak očekivanom brzinom neće doći. Prisutan je, slažu se brojni ekonomski stručnjaci, rizik od slabog rasta i visoke inflacije.
Prema trenutnim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, krajem ožujka u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) registrirane su 125.604 nezaposlene osobe, što je na mjesečnoj razini smanjenje za 3,7 %.
U Hrvatskoj se nije bitno povećao broj nezaposlenih, no dosta je onih koji su dugotrajno nezaposleni. Nekima su šanse za zaposlenjem vrlo loše. No, analitičari RBA u svom su izvješću naveli da će se nastaviti rast zaposlenosti i pad nezaposlenosti.
Prema najnovijem istraživanju Crobarometra, najveći je problem građana gospodarstvo i to s visokih 20 %, slijedi nezaposlenost s 14 %, tu je i korupcija s 12 % te siromaštvo s 10 %. Pandemiju koronavirusa, koja je obilježila posljednje dvije godine, sada smatra bitnom 2 % ispitanika, a rat u Ukrajini samo 0,5 % ispitanika.
Kako rat utječe na mlade?
Od 24. veljače ove godine mladi su svakodnevno mogu čitati razne vijesti o ratom pogođenoj Ukrajini. Prisutna su tu mnoga potresna svjedočanstva i uznemirujuće fotografije i videosnimke.
Osim pitanja zaposlenosti, inflacije i porasta cijena energenata, u ovome tekstu osvrnuli smo se i na mentalno zdravlje mladih zbog aktualne ratne situacije na istoku Europe.
O tome smo popričali s dr. Katarinom Marušić, spec. psihijatrije iz Klinike za psihijatriju Vrapče koja se bavi problematikom zdravlja mladih ljudi.
Na početku razgovora za zaposljavanje.mimladi.hr, dr. Marušić kaže da je rat za svakog čovjeka traumatski i stresogeni događaja, a psihičke tegobe koje bi pojedinac mogao manifestirati mogu biti različite - od tjeskobe, straha, osjećaja bespomoćnosti, ljutnje...
„Kada govorimo o mladim ljudima koji su u razdoblju adolescencije ili mlade odrasle dobi, onda znamo reći da za njih život u smislu radnih aktivnosti, pozicioniranja u društvu i emotivnim relacijama tek počinje. Mladim ljudima rat potencijalno najviše i oduzima, ali su mladi ljudi i oni koji najviše vjeruju da bi svojim sposobnostima mogli mijenjati svijet”, govori nam naša sugovornica.
U tom kontekstu, mlade osobe se mogu aktivno postaviti i snažno suprotstavljati nedaćama pred kojima su se našli kroz svoje stavove i akcije, ali mogu imati i osjećaj bespomoćnosti i gubitka pa odustati od svega, upozorava.
Ističe da je važno pitanje i koliko mladi ljudi imaju doživljaj da su izloženi ozbiljnoj ugrozi za svoj život, egzistenciju ili ciljeve.
„Potrebno je reći i da svatko sa sobom donosi svoju strukturu ličnosti, okolinske čimbenike u kojima živi te određenu biološku predispoziciju za reakcije na stvarnost koja ga okružuje, pa u ovisnosti o navedenom rat kao nesreća koja se događa nema isti učinak na svakoga. Sigurno da nije jednak utjecaj na mlade koji su u još uvijek mirnim sredinama i prate ratna zbivanja preko medija i na one mlade koji su prestali studirati, raditi ili koji su morali napustiti svoje gradove zbog ratnih zbivanja”, pojašnjava.
Dodaje: „Nije nevažno niti pitanje doživljaja mlade osobe može li ili ne može nešto učiniti kako bi se borila protiv nesreće koja joj prijeti”.
Zanimalo nas je hoće li se zbog aktualne situacije povećati anksioznost kod mladih osoba. Dr. Marušić odgovara potvrdno, navodeći da kod većine mladih hoće, a posebice kod onih koji su u razdoblju adolescencije.
„Kod većine mladih hoće, pogotovo u razdoblju adolescencije kada su mladi ljudi pod dodatnim emocionalnim pritiscima iznutra i zahtjevima okoline izvana. U tom razdoblju je tjeskoba i u redovitim okolnostima pojačana i mladi mogu zapasti u krizne reakcije, a u uvjetima ratnih strahota anksioznost dodatno raste, kao i strah od konkretne ugroze za, npr. vlastiti život”, pojašnjava dr. Marušić.
Potom naglašava da što je izloženost stresnoj situaciji dugotrajnija, to su posljedice po naš psihički aparat teže.
Našu sugovornicu upitali smo kako bi se mladi ljudi trebali postaviti u takvoj situaciji, odnosno kako i na koji način mogu skrenuti misli od teške situacije koju svakodnevno gledaju, slušaju i prate.
Marušić smatra da mladi ne bi trebali skretati misli, kao ni osjećaje, a o tome je, kaže, potrebno govoriti.
Svoju tvrdnju dodatno pojašnjava:
„Ne misilm da bismo trebali skretati misli, kao niti osjećaje. Potrebno je govoriti o svojim osjećajima, o strahu, o tjeskobi, o bespomoćnosti, o doživljaju gubitka i uskrate, o svemu što osjećaju. Koliko god da je važno situaciju sagledati racionalno i imati strategiju nošenja i rješavanja konkretnih zadataka, jednako toliko ako ne i važnija su pitanja kako se osjećam, imam li to kome reći, čuje li me itko, rezonira li sa mnom, može li me utještiti.”
Mladi ljudi ne bi se trebali plašiti svojih emocija, nego ih prihvatiti kao dio sebe, integrirati ih u doživljaj vlastitog selfa kao nešto vrijedno i poželjno, ističe.
„Često čujem kako mladi žele uspjeti u ovom ili onom cilju koji su si postavili, ali i da su uvjereni kako će to bolje moći ostvariti ako emocije ostave po strani”, rekla je, navodeći da je to zamka.
Potom govori:
„Emocije koje se potiskuju, negiraju ili poriču najglasnije su emocije koje vrebaju unutar naše psihe i prijete našem integritetu. Misli i emocije ne treba skretati, nego treba moći živjeti s njima, prorađivati ih i dijeliti s osobama koje volimo i u koje imamo povjerenja.”
Ideja da ću biti moćniji ako se pravim da nemam emocije, da me ništa ne uznemiruje, da svojim mislima i aktivnostima mogu izbjeći neugodne osjećaje je laž, dodaje dr. Marušić.
„Sve više mladih javlja se u pogoršanju psihičkog statusa”
Mladi ljudi u Hrvatskoj i sami su prošli ratne strahote 90-ih godina. Kada je započeo rat u Ukrajini, čuvši sirene, mnogi su komentirali da im rat budi uspomene kojih se nerado i s osjećajem nelagode sjećaju.
Kako tijelo reagira na takve podražaje? Dr. Marušić u razgovoru za zaposljavanje.mimladi.hr objašnjava:
„Sve više mladih javlja se u pogoršanju psihičkog statusa, a to svoje pogoršanje povezuju s početkom rata u Ukrajini. Rat u Ukrajini, naravno, nije uzrok simptoma, ali može biti okidač koji je ponovo probudio neka sjećanja ili nesvjesne sadržaje u osobi.”
Kaže da se tijelo alarmira u stanje spremno za „borbu ili bijeg”.
„Aktivira se naš vegetativni živčani sustav, posljedično čemu osoba ima ubrzane srčane otkucaje, povišen krvni tlak, pojačano znojenje, poremećen san, probavne simptome... Sve su to simptomi koje ne treba zanemariti”, poručila je.
Mladi ljudi možda imaju više kapaciteta za prilagodbu pa mogu izdržati velike pritiske, ali ponekad nemaju dovoljno iskustva za nošenje s teretom koji ih na kraju slomi, poručila je pa dodala:
„Zato je važno govoriti o tome kako se osjećamo i potražiti pomoć na vrijeme.”
U Hrvatskoj je i dalje velik broj nezaposlenih mladih osoba. Dr. Marušić upitali smo kako nemogućnost pronalaska posla utječe na mentalno zdravlje mladih kada se još na to dodaju aktualne prilike uzrokovane ratom u Ukrajini, rastućom inflacijom, rastom cijena energenata i slično.
Naša sugovornica navodi da nezaposlenost sigurno pojačava osjećaj neizvjesnosti i tjeskobe, ali i da otvara pitanje smisla za borbu i nadu u neku bolju budućnost.
Evo što je rekla:
„Nezaposlenost sigurno pojačava osjećaj neizvjesnosti i tjeskobe, straha za egzistenciju i otvara pitanje smisla za borbu i opću nadu u neku bolju budućnost. Kao i za ekstremne stresore kakvi su rat, stradavanje i smrt, tako i svakodnevni stresori izazivaju tjeskobu, utječu na raspoloženje i svakodnevno funkcioniranje.”
Tu posebno, dodaje, dolazi do izražaja sposobnost za prilagodbu svakog pojedinca koja ovisi o već navedenim karakteristikama ličnosti, socijalnoj sredini i biološkoj predispoziciji.
„Mladi ljudi koji se nemaju priliku doživjeti i ostvariti kroz radni doprinos društvu mogu imati sniženo samopoštovanje i doživljaj manje vrijednosti, što neke mlade ljude može preusmjeriti prema „potapanju” osobne nesreće kroz alkohol, psihoaktivne tvari ili druga štetna ponašanja”, govori.
„Iz mnogo razloga je važno mlade ljude snažiti i poticati za govor o emocijama, o doživljaju sebe i onoga što ih okružuje kako bismo na vrijeme prepoznavali koje su to „najslabije točke” na kojima možemo intervenirati i osnaživati one koji oslikavaju budućnost svakog društva”, zaključuje dr. Katarina Marušić u razgovoru za zaposljavanje.mimladi.hr.
Ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić u razgovoru za zaposljavanje.mimladi.hr komentirao je kako će rat u Ukrajini utjecati na zapošljavanje mladih. Kaže da će mladi dijeliti sudbinu svih nas ovdje.
Svoju je tvrdnju potom dodatno pojasnio: „Posljedice rata nisu selektivne, sve pogađaju. Sve dijelove života - i ekonomski i socijalni itd.”
Zanimalo nas je hoće li dolazak ukrajinskih izbjeglica utjecati na zapošljavanje mladih. Naš sugovornik kaže da neće:
„Kod nas su i prije Ukrajinaca mladi ljudi odlazili van. Oni će preuzeti poslove za koje smo mi već počeli uvoziti radnike.”
Utjecat će malo, ali ne bitno, dodaje.
Za kraj, zanimalo nas je što bi se trebalo napraviti po pitanju nezaposlenosti mladih. Ljubo Jurčić i o tome je dao svoj sud: „Treba se stvoriti atmosfera stvaranja novih i kvalitetnih radnih mjesta. Takvu politiku Hrvatska nema. Imam to što imamo - da se mladi iseljavaju iz Hrvatske. Odgovor je uvijek isti - nema razvojne politike koja stvara radna mjesta, i to kvalitetna radna mjesta.”
Radna mjesta koja mi stvaramo, zaključuje, više stvaramo za mlade Nepalce, nego za mlade Hrvate.
Autorica: Lorena Šipek
Projekt ‘mimladi.hr - novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.
