Alarmantna brojka vrti se posljednjih nekoliko tjedana domaćim medijima.
Hrvatskoj nedostaje čak 35 tisuća sezonskih radnika za vrijeme turističke sezone!

Iza nas teške su dvije godine kada je u pitanju turizam.
Podsjetimo, jedna od najvećih prijetnji uspješnoj turističkoj godini bila je pandemija koronavirusa.
Koja je sa sobom donijela brojne negativne posljedice.
Zbog epidemioloških mjera zatvarale su se granice i ograničena su međunarodna putovanja.

Nakon izbijanja pandemije, posljednjih godina ostvareno je manje noćenja kada se gleda, kako brojni navode, rekordna 2019. godina.
No, izgleda da to nije jedini problem s kojim se naša turistička sezona suočava.
Hrvatska muku muči s nedostatkom radne snage.
Odnosno, našoj glavnoj gospodarskoj grani nedostaje sezonskih radnika.

Stranci – zamjena za domaće radnike

Procjenjuje se da trenutno u uslužnom sektoru nedostaje oko 35 tisuća radnika, među njima najviše:

• konobara
• kuhara
• sobara
• recepcionara
• ostalih radnika.

Brojni Hrvati iselili su iz domovine, a podsjećamo, da su nekada masovno odlazili na sezonu.
Također, prema dostupnim informacijama, sve manje radne snage stiže i iz susjednih zemalja:

• BiH
• Srbije
• Sjeverne Makedonije.

Zamjena za „domaće“ radnike postaju tako radnici iz azijskih zemalja, primjerice:

• Nepala
• Filipina
• Indije. 

Početkom svibnja hrvatski mediji objavili su vijest da je u prva četiri mjeseca više od sedam tisuća tvrtki zatražilo mišljenje Zavoda za zapošljavanje da im se dopusti zapošljavanje gotovo 50 tisuća stranaca u 300 različitih zanimanja.

Poslovi na kojima se ti ljudi zapošljavaju tradicionalno su deficitarni i vezani su uz:

• graditeljstvo
• turizam
• ugostiteljstvo
• metalsku industriju.

Domaće su tvrtke tako tražile zeleno svjetlo Hrvatskog zavoda za zapošljavanje da zaposle po više od tri tisuće radnika u visokogradnji te konobara i kuhara.

Između 2300 i 3000 zahtjeva odnosilo se na:

• pomoćne kuhare
• sobarice
• kuhare
• zidare.

Između 1000 i 2000 bilo je zahtjeva za:

• zavarivače
• bravare
• fasadere
• pomoćne konobare
• čistače ili čistačice.

Zavod za zapošljavanje navodi da je prosječna bruto plaća traženih stranih radnika iznosila od najnižih 4900 kuna za pekare do najviših 6251 kunu za kuhare.

Stručnjaci tvrde da je problem nedostatka radne snage prisutan već dugo godina, ali da je on ove godine kulminirao.

Realni broj potrebnih radnika veći od navedenog?

Realni broj potrebnih radnika daleko je veći od navedenog.
Smatra to Nikola Eterović, predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja, koji je za zaposljavanje.mimladi.hr komentirao aktualnu situaciju vezanu uz nedostatak radne snage u Hrvatskoj.

Na pitanje kako komentira nedostatak radnika za vrijeme turističke sezone, Nikola Eterović odgovara:
„Bojim se da je realan broj potrebnih djelatnika daleko veći od navedenog, a naravno, odnosi se na turističke djelatnike općenito.
Tu je osim ugostiteljskog i hotelsko osoblje, animacija...“

Ovoliki nedostatak radne snage posljedica je neadekvatne politike i izostanka dobre strategije, istaknuo je.

Cilj – mlade dugoročno zadržati u Hrvatskoj!

Kako mlade više uključiti u rad za vrijeme sezone, upitali smo Eterovića koji nam je odgovorio da je prvenstveno uopće cilj zadržati mlade dugoročno u Republici Hrvatskoj.

Sezona je samo dio te priče, dodaje.

„Mladi odlaze van s jednim jedinim cilja - boljom zaradom.
Kada bi se uvažili neki naši zahtjevi, kao na primjer:

• povećanje osobnog odbitka
• smanjenje inicijalne stope poreza na dohodak
• smanjenje PDV-a u ugostiteljstvu
• uvođenje mogućnosti dodatnog rada koji bi do iznosa od 450 eura, a po uzoru recimo na Njemačku bio neoporeziv,

bili bismo u mogućnosti ponuditi iste ili bolje uvjete za rad nego izvan Hrvatske i mladi bi imali motivaciju svoje karijere graditi u Hrvatskoj.
U konačnici, tko može bolje prezentirati domaći proizvod od ljudi rođenih u ovoj zemlji?“, govori nam.

Dodaje da smo prisiljeni uvoziti radnu snagu koja je definitivno u nezavidnijoj poziciji od domaćih ljudi upravo iz tog razloga. 

„Zapošljavanjem stranaca dolazimo i do problema poznavanja jezika i samim time do nedostatka adekvatne prezentacije proizvoda, a o samoj proceduri zapošljavanja i stresu oko istog da niti ne govorim“, poručuje predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja.

Hoće li neki objekti ostati zatvoreni?

Brojni mediji posljednjih mjeseci zbog navedenog problema pisali su da ugostitelji strahuju od zatvaranja objekata zbog nedostatka radne snage.
Nikola Eterović i o tome je dao svoj sud:

„Vjerujem da će svi ugostitelji uložiti maksimalne napore da ipak svoje objekte otvore.
To je naš život i naš kruh.
Strašno je teško napustiti nešto u što si uložio i zadnju kunu i utkao sebe cijelog.
I do sada je bilo prisutno, ali ove sezone će biti sve učestalije vidjeti vlasnike, umjesto da se bave:

• kvalitetom
• poduzetničkom djelatnosti
• organizacijom poslovanja,

kako po dvije smjene rade u šanku ili kuhinji“, zaključio je predsjednik NUU-a u razgovoru za zaposljavanje.mimladi.hr.

Pogrešna politika

S tvrdnjom da kontinuirana hrvatska politika radi sve krivo i dovodi do toga da se mladi iseljavaju i više nema tko raditi slaže se i Dražen Oreščanin, izvršni direktor Udruge Glas poduzetnika.
Oreščanin je u razgovoru za zaposljavanje.mimladi.hr komentirao nedostatak radne snage, ali i zašto sve više mladog radno aktivnog stanovništva odlazi iz Hrvatske.

Evo što je rekao na početku:

„To je rezultat kontinuirane hrvatske politike koja uporno radi sve krivo i dovela je do toga da su se stotine tisuća hrvatskih građana iselile i da više nema tko raditi.
Prisiljeni smo uvoziti radnu snagu i za građevinu i za industriju, ali i za turizam.“

Hoće li ugostiteljstvo najviše stradati, zanimalo nas je.

Oreščanin kaže:

„Jako puno se odnosi na turizam i ugostiteljstvo, ali i na:

• građevinarstvo
• industrijsku prozivodnju
• skladišna postrojenja
• za poslove u poljoprivredi.

Jednostavno ljudi više ne žele to raditi, a i nema tko.

Što mislite, zašto studenti ili mladi ljudi to ne žele raditi, upitali smo Oreščanina.
„Ne bih rekao da ne žele raditi.
Ima puno studenata koji rade sezonu, ali jednostavno ne mogu ni oni pokriti sve kapacitete“, rekao je pa dodatno pojasnio svoju tvrdnju:

„Ne može se računati da će student raditi sezonu od početka lipnja do 30. rujna jer oni imaju svoje obaveze na fakultetu.
Studenti mogu raditi od, primjerice 15. srpnja pa sve do kraja rujna“, navodi Oreščanin. 

Radno sposobni mladi ljudi napuštaju Hrvatsku

Taj problem ima puno dimenzija, a osnova je u tome da se 300 do 400 tisuća radno sposobnih ljudi odselilo iz Hrvatske, tvrdi izvršni direktor UGP-a.

„Mi kao država u Europi imamo jedan od najmanjeg postotka aktivnog radno sposobnog stanovništva.
Ljudi iz raznih razloga odlučuju ne raditi – je li razlog to što ne trebaju raditi ili imaju prihode od iznajmljivanja, neke žene odlučile su ostati kod kuće s djecom i ne raditi ili su ljudi otišli u mirovinu...
Tu isto ima još jedan problem – možda mi čak ni nemamo toliko veliki postotak radno sposobnog stanovništva koje nije aktivno, nego u taj postotak ulaze i ljudi koji su se iselili iz Hrvatske, a nisu se odjavili“, dodaje.

Imamo situaciju da imamo 400 tisuća više birača, 300 tisuća osiguranika na HZZ-u više nego što imamo ljudi po popisu stanovništva, ističe Oreščanin.
„U javnoj upravi je rasulo, te stvari uopće nisu usklađene.

• Prijave
• odjave prebivališta
• vlasnički popisi
• HZZ,

tu se ne zna tko pije, a tko plaća“, navodi.

Je li isplativije mladima otići iz Hrvatske, nego naći posao unutar države, upitali smo.
Oreščanin kaže da ne zna je li isplativije, no da su tu svakako dvije bitne grupe razloga.

„Jedno su ekonomski razlozi, gdje ljudi idu tamo jer mogu ostvariti veće prihode i bolju egzistenciju.
Nemojmo zaboraviti da su sva porezna davanja koja postoje u Hrvatskoj puno viša od država u srednjoj i istočnoj Europi“, rekao je.

Istaknuo je da je ono što Hrvatska uzima poduzetnicima i građanima na razini Danske i Švedske.
A usluga koju za to pruža građanima je katastrofalna.

„Nismo se nigdje pomaknuli već 30 godina“

Drugi razlog je to da ljudi koji imaju znanje i mogućnosti biraju mjesto gdje će živjeti koje odgovara nekakvim njihovim željama.
Što se tiče nekakve budućnosti i mjesta gdje žele da njihova djeca odrastaju.

„Ako imaju priliku dobiti posao i izgraditi svoj život negdje, primjerice u:

• Njemačkoj
• Belgiji
• Švedskoj,

njima je to puno prihvatljivije i zanimljivije, nego u Hrvatskoj“, naglasio je Dražen Oreščanin.

Hrvatska se, smatra, nigdje nije pomakla već 30 godina.

„Kada pogledamo koji je prevladavajući mentalitet i kako se naša politika ponaša, svatko tko ima „imalo soli u glavi“, napravit će jednu od dvije stvari.
Prva je fizički otići iz Hrvatske, jako puno mladih to radi, a dosta nas starijih koji smo u takvoj mogućnosti radimo stvari koje s Hrvatskom nemaju apsolutno nikakve veze.
Dakle, radimo za nekakva svjetska tržišta, imamo globalne korisnike, a ustvari ovdje živimo kao digitalni nomadi i uživamo u tome što je lijepo vrijeme...“, poručio je za kraj u razgovoru za zaposljavanje.mimladi.hr Dražen Oreščanin, izvršni direktor Udruge Glas poduzetnika.

Autorica: Lorena Šipek

---

Projekt ‘mimladi.hr - novo lice naslovnice’sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.