U trenucima kada svijetom vlada ogromna zdravstvena kriza, ogromna financijska kriza pa čak i svojesvrsna energetska kriza, problem mladih, čini se, u sjeni je svih ovih nemilih događaja.
Naime, i prije, a pogotovo nakon korona-krize, problemi mladih i dalje su zapošljavanje, ali i stambeno osamostaljenje. Često puta brojni stručnjaci istaknuli su važnost ta dva problema te ponudili neka konkretna rješenja, no, očito nije krenulo željenim putem.
Naravno, Hrvatska se u posljednje vrijeme suočava s najvećom krizom od Domovinskog rata – korona krizom koja je otežala život svima pa tako i mladima i samim time odgodila možda neke nove poteze na koje su bili ili će biti spremni.
Proces osamostaljivanja izazovan je za svaku mladu osoba. Svaka mlada osoba ima svoje želje, težnje i probleme. No još uvijek nije pronađen način, odnosno nekima se još uvijek nije ukazala prilika da svoje talente, sposobnost pokažu u pravome svijetlu te da mijenjaju svijet u kojem žive.
Sve je teže doći do posla, a još teže do vlastitog krova nad glavom. Podsjećamo, iako brojni ne žele priznati, još uvijek je prisutno društvo u kojem su “veze” te preporuke presudni faktor za dobivanje posla.
Dakle, možemo reći da većina mladih živi u uvjetima koji otežavaju njihovo socioekonomsko osamostaljivanje, točnije - njihov standard uvjetovan je standardom njihovih roditelja.
Nezaposlenost mladih
Savez samostalnih sindikata Hrvatske (dalje: SSSH) je 2000. godine osnovao Sekciju mladih kao interesnu skupinu koja djeluje unutar SSSH. Temeljni ciljevi su im, kako se navodi na službenoj stranici - rješavanje problema s kojima se susreću mladi radnici, a posebice jednakost pri zapošljavanju, dostupnost radnih mjesta, sigurnost na poslu, školovanje uz rad i slično. Nadalje, spominje se osposobljavanje i edukacija mladih, poduzimanje odgovarajućih akcija u zaštiti prava mladih i rješavanje njihovih problema, pomoć mladima koji još nisu zakoračili na tržište rada...
Josip Miličević iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske za zaposljavanje.mimladi.hr rekao je da je do razbuktavanja pandemija stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj bila u padu, iako je i dalje bila viša od prosjeka Europske unije.
No, ističe, današnje brojke na tragu su onih s kraja 2019. godine kada je u Hrvatskoj oko 17 % mladih nezaposleno.
“To je otprilike duplo veća stopa od razine opće nezaposlenosti, a dvije trećine EU članica ima nižu stopu nezaposlenosti mladih”, ističe Miličević dodajući da nije problem samo kako naći posao, već je problem kako naći kvalitetan posao.
To se, dodaje, najbolje vidi u različitim istraživanjima o razlozima iseljavanja iz Hrvatske. Istraživanja, naime, pokazuju da se najčešće radi o mladima te relativno mladim ljudima, odnosno mlađima od 40 godina, koji su velikom većinom imali posao u Hrvatskoj.
“Osim nezadovoljstva političkom situacijom najčešći razlozi su oni povezani uz rad; bilo da se radi o niskim plaćama ili nesigurnim poslovima koji onemogućavaju bilo kakvo planiranje”, nastavlja Miličević u razgovoru za zaposljavanje.mimladi.hr.
Posao preko veze
Kada govorimo o poslovima preko veze, valja napomenuti da je nedavno provedeno istraživanje putem kojeg se željelo vidjeti kakvo je javno mnijenje, odnosno je li kriza povećala interes za poslovima ‘preko veze’.
Zaključak istraživanja bio je da se pesimizam prelio na društvo te da narušava moralne vrijednosti. U principu, čak 74 % ispitanika navelo je da bi iskoristili poznanstvo da bi dobili posao ili napredovali na radnom mjestu.
Oko 19 % ispitanika kazalo je da bi tu vezu povukli samo ako ne bi imali druge opcije, odnosno drugog izbora.
Sada i Miličević iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske spominje za ‘posao preko veze’.
“Istraživanja pokazuju da značajan broj mladih smatra da je za pronaći dobar posao potrebna veza ili politički utjecaj što sigurno obeshrabruje one mlade koji ne žele na taj način ostvariti svoju karijeru”, rekao je Miličević u nastavku.
“Nažalost, sve ostale nerijetko čekaju poslovi koji im ne pružaju financijsku stabilnost ni sigurnost”, dodao je. Upravo su, smatra, nesigurnost i kratkoročnost glavne odlike poslova koje rade mladi u Hrvatskoj.
“Prema podacima Državnog zavoda za statistiku već godinama oko 90 % mladih koji s burze odlaze na novi posao dobivaju ugovore na određeno”, rekao je i nastavio:
Po stopi prekarnog rada Hrvatska je u samom vrhu EU, a takve nesigurne ugovore puno češće dobivaju mlade osobe.
No ti kratkoročni ugovori imaju direktne posljedice na život mladih. Miličević u razgovoru za zaposljavanje.mimladi.hr kaže da je Hrvatska već godinama na samom vrhu Europske unije po kasnoj dobi osamostaljivanja.
Potom je svoju tvrdnju dodatno pojasnio:
Nesigurni kratkoročni ugovori ne utječu samo na zadovoljstvo mladih svojim radnim mjestom već imaju i direktne posljedice na osamostaljivanje mladih. Hrvatska je već godinama na samom vrhu Europske unije po kasnoj dobi osamostaljivanja. Razlozi za to leže sigurno i u nereguliranom tržištu nekretnina gdje je u velikim gradovima, a posebno onima na obali, sve teže naći cjenovno prihvatljiv najam.
Potom nastavlja:
No to nije jedini razlog, naime država provodi i mjere koje ciljaju pomoći u rješavanju stambenog pitanja za mlade, ali na žalost te mjere su trenutno isključivo povezane uz sufinanciranje rata stambenih kredita.
Kaže i da je za dobiti kredit potrebna kreditna sposobnost, a dokle god mladi nemaju ekonomsku sigurnost nije izgledno ni da će se moći kreditno zaduživati bez obzira na kamate.
“Za dobiti kredit potrebna je kreditna sposobnost, a ako mlada osoba radi na ugovoru od 6 mjeseci teško će se pronaći banka spremna odobriti kredit u iznosu od nekoliko desetaka tisuća eura. Dokle god mladi nemaju ekonomsku sigurnost i stabilnost nije izgledno da će ni moći ni željeti kreditno se zaduživati pa makar kamate na stambene kredite bile nikad niže”, rekao je.
Radnička prava
Što se tiče općih Prava iz radnog odnosa: zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija na području rada i radnih uvjeta. Ugovor o radu na određeno vrijeme predstavlja iznimku, rad na određeno vrijeme može trajati najduže tri godine kod istog poslodavca. Poslodavac je dužan radniku osiguratu uvjete rada na siguran način koji ne ugrožava njegov živor, zdravlje... Spominje se i pravo na školovanje, obrazovanje, osposobljavanja i usavršavanja u skladu s mogućnostima i potrebama rada.
Radnik, također, ima pravo na dnevnu stanku i dnevni odmor. Ima pravo i na tjedni odmor te na plaćeni godišnji odmor. Svatko ima pravo na jednaku plaću za jednaki rad i rad jednake vrijednosti. Uz to, pravo na isplatu plaće nakon obavljenog rada i pravo na isplatu u novcu.
Poslodavac je dužan radniku dostaviti obračun plaće koji je ujedno ovršna isprava. U pravima radnika spominje se i otkaz ugovora o radu, odnosno kolika je dužina otkaznog roka, kolika je i kada se daje otpremnina.
Miličević kaže da u Savezu Samostalnih Sindikata Hrvatske održavaju savjetovanja o radničkim pravima. To organiziraju u sklopu projekta “Rad po mjeri čovjeka”.
Potom objašnjava:
Na našim savjetovanjima o radničkim pravima, koje organiziramo u sklopu projekta "Rad po mjeri čovjeka", uglavnom sudjeluju mlade radnice i radnici iz cijele Hrvatske te od njih iz prve ruke možemo čuti s kakvim se problemima susreću.
Miličević, također, ističe da se većina mladih o temi radničkih prava većina nema priliku čuti tijekom obrazovanja pa, kaže, ne iznenađuje da redovito sudionici ističu kako su im savjetovanja korisna jer nikad do tada nisu imali priliku čuti ništa o tome kada poslodavac smije, a kad ne dati ugovor na određeno, što sve mora pisati u ugovoru o radu ili na koja sve prava imaju po Zakonu.
Obrazovanje
U javnosti se, kaže Miličević za zaposljavanje.mimladi, često može čuti da nas obrazovanje ne priprema dovoljno za tržište rada.
"Iako oni koji to govore najčešće pokušavaju diskreditirati i umanjiti potrebu za studentima društvenih i humanističkih znanosti, ta fraza u svojoj suštini ima utemeljenje u stvarnosti”, rekao je i nastavio:
Naime, mlade se kroz obrazovanje doista ne priprema za tržište rada, ne dobivaju informacije o tome gdje i kako tražiti posao, nitko im ne prezentira što je to kvalitetan posao i kako ga prepoznati te ih nitko ne uči o radničkim pravima.
Mladi, ističe Josip Miličević, ne znaju što im sve mora biti plaćeno i kako to pronaći na platnoj listi.
“Većina mladih, ali i općenito građana, jesu i bit će radnici tijekom svoje radne karijere, samo manji udio će biti poslodavci, no važno je da i jedni i drugi poznaju osnove radničkih prava jer će biti u situaciji da ih ili žele ostvariti kao radnici ili ih moraju osigurati kao poslodavci”, zaključio je u razgovoru za zaposljavanje.mimladi.hr Josip Miličević iz Savez samostalnih sindikata Hrvatske.
Autor: Lorena Šipek
Projekt ‘mimladi.hr - novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.
