Ostanak mladih na hrvatskim selima
Foto: Unsplash

Hrvatsko selo: jučer i danas

Hrvatska su sela izložena negativnim demografskim trendovima, ponajprije starenju stanovništva kao i iseljavanju mladih iz tih krajeva. Udio seoskog u ukupnom stanovništvu je u posljednjih pedesetak godina sa 74,6 % (1953.) pao na 44,72 % (2011.) (1). Proces smanjenja broja stanovnika godinama predstavlja velik problem u Hrvatskoj.

Ljudi koji ostaju na selima pretežito su starije životne dobi i većina ih se ne bavi poljoprivredom, pa zajedno sa selom polako odumire i poljoprivreda kao djelatnost. Da mladi u Hrvatskoj češće biraju za život gradske sredine, umjesto sela je logična odluka mlade osobe koja želi više prilika i usluga u svome životu, radu i karijeri te obrazovanju.

Razlozi zbog kojih mladi napuštaju selo se odnose na nerazvijenost infrastukture, pri čemu se posebno ističe problem nedostatne komunalne i prometne infrastrukture, zatim obrazovnih institucija, zdravstvenih ustanova te kulturnih i društvenih ustanova, a poseban je to izazov u udaljenijim, brdsko-planinskim područjima.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine bez stanovnika je ostalo čak 150 naselja, dok ih je onih sa 100 ili manje stanovnika 2 653 što je gotovo 40 % ukupnog broja naselja u Hrvatskoj (1). Takva sela koja obilježava većinsko starije stanovništvo, mladi koji odlaze u veće gradove, sve manji broj mladih koji zasnivaju obitelj u tim krajevima te nisko razvijene usluge su neodrživa i nepoticajna okolina.

Prilika za zeleno i održivo

Seoski, odnosno ruralni prostori u našoj su državi sinonim za napušteno i nerazvijeno područje, no jesu li baš zauvijek “osuđeni” na tu propast ili je riječ o nečem drugom? Upravo je ovdje bitno spomenuti posebne organizacije koje imaju značajnu ulogu za budućnost države, a koje nisu toliko poznate hrvatskoj javnosti. One su dio naše stvarnosti, ali i one zelene, digitalne i održive budućnosti.

Radi se o LAG-ovima koji jednostavno označavaju lokalne akcijske grupe koje postoje na nekom ruralnom teritoriju. Odnosi se na uspostavljanje lokalnih partnerstava koje započinje uspostavljanjem veza između lokalnih dionika iz sva tri sektora: civilnog, javnog te privatnog. LAG-ovi su izvorni i važan element LEADER pristupa, a imaju zadaću stvaranja i provedbe lokalnih razvojnih strategija, donošenja odluka o raspodjeli raspoloživih sredstava i upravljanju sredstvima (2).

U Hrvatskoj postoji 56 LAG-ova koji se rasprostiru na površini od 52.190,05 km², što čini čak 92,30 % ukupne površine Hrvatske (2). Na području LAG-ova živi 2.446.567 stanovnika, što čini 57,10 % ukupnog stanovništva Hrvatske (2). Hrvatski LAG-ovi obuhvaćaju 531 jedinicu lokalne samouprave (121 grad i 410 općina), što čini 95,50 % ukupnog broja jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj (2).

Bitno je naglasiti kako se LAG područjem smatra ruralno područje s više od 5.000 i manje od 150.000 stanovnika, uključujući male gradove i one s manje od 25.000 stanovnika (2). LAG-ovi izravno djeluju na sliku lokalnih, ruralnih dijelova Hrvatske u pozitivnom smislu jer potiču suradnju između tri sektora u svrhu jačanja resursa u tim krajevima. Oni ukrupnjuju i jačaju suradnju između raznih dionika u nekom ruralnom prostoru te na taj način ubrzavaju procese donošenja i provođenja odluka. Oni čine lokalnu zajednicu vidljivijom, snažnijom i otpornijom na (demografske) izazove.

LAG-ovi kao primjeri dobre prakse

Pravi primjer u kojem LAG-ovi mogu doprinijeti razvoju seoskih područja, a onda i zadržati mlade na tim prostorima je upravo LAG Škoji koji obuhvaća područje otoka Hvara. Radi se o području kojeg obilježava izrazita depopulacija i odljev mladog i obrazovanog stanovništva. Taj je LAG proveo niz projekata u zadnjih nekoliko godina s fokusom na potrebe mladih u kojima su korištene mjere aktivne politike zapošljavanja. Neki od projekata su imali za cilj zapošljavanje mladih (ispod 30 godina) na identificiranju razvojnih potreba otoka Hvara, Visa i Šolte i izradi baze projektnih ideja (3).

Osim toga, LAG Škoji je bio partner sa Gradom Stari Grad, Clusterom za eko-društvene inovacije i razvoj CEDRA Split te Centrom za inicijative mladih CIMA; u okviru te suradnje je započeo projekt s nazivom “Izrada Lokalnog programa za mlade Grada Staroga Grada 2015. - 2018.” (3).

Tijekom provedbe projekta održan je niz edukativno-informativnih radionica za mlade s područja LAG-a Škoji, provedena analiza stanja te  provedeno terensko istraživanje i anketiranje o potrebama mladih Grada Staroga Grada i područja LAG-a Škoji što je rezultiralo svojevrsnim strateškim dokumentom koji sadrži paket mjera za poboljšanje života mladih (3).

Također, LAG Škoji je proveo projekt koji predstavlja odgovor na potrebu umrežavanja aktivnih organizacija jadranskih otoka s ciljem osnaživanja i poticanja zajedničkog djelovanja unutar mogućnosti koje nam mogu pružiti različiti EU i nacionalni fondovi (3). Uz sve spomenuto, taj LAG pruža stalnu podršku udrugama koje se bave mladima te provodi programe stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (3).

Upravo se na taj način mladima omogućava lakše zapošljavanje što je posebno otežavajuće u tim ruralnim krajevima Hrvatske. Ovim se projektima nastoje postići odgovori na izazove i probleme mladih u području obrazovanja, zapošljavanja, poduzetništva, društvene uključenosti, sudjelovanja i samostalnosti.

Selo kao privlačno mjesto za mlade

U Hrvatskoj postoje brojni drugi LAG-ovi koji provode različite programe kojima se nastoji mijenjati slika hrvatskog sela kako bi ona postala privlačna okolina za sve njene stanovnike, posebno mlade kao nositelje (buduće) demografske slike. Hrvatska sela trebaju postati sinonim za ono zeleno i napredno koja su jednako perspektivno mjesto kao i gradske sredine. Naposlijetku, nužno je da sela u Hrvatskoj s vremenom postanu temelj gospodarskog razvitka države.

Razvoj hrvatskog sela se ne smije temeljiti samo na ulaganju u poljoprivredu i turizam, nego je potrebno ulagati u osnovnu infrastukturu (gradnja stanova i kuća, jačanje prometne povezanosti…), obrazovni sektor, a to se odnosi ponajviše na ulaganje u razvoj adekvatnih obrazovnih ustanova sa odgovarajućim studijskim programima te profesionalno usavršavanje.

Isto tako, bitno je uložiti više napora u razvoj pojedinih zanimanja i poslova, posebno se misli na ona za koja je potrebno završiti visokoškolsko obrazovanje te koja omogućavaju rad od kuće. Ponuda za kvalitetnim zaposlenjem je mladima ključna u donošenju odluke za ostankom ili odlaskom sa sela u grad, pa je potrebno razvijati radna mjesta koja su u skladu s završenim obrazovanjem mladih.

Također, vrlo je bitno da se one mlade koji već žive u gradovima nastoji privući nazad na selo, no i za to je opet potrebna dobra ponuda za posao kako bi mladi mogli osigurati vlastitu egzistenciju, osnovati obitelj te sudjelovati u kulturnom i društvenom životu na tom prostoru. Zaposlenje je bitan, ali nikako ne jedini faktor ostanka, odnosno povratka na selo. Tek su ovakvim uravnoteženim pristupom razvoju hrvatskog sela moguće promjene, a za to je potrebna suradnja različitih dionika u čemu značajnu ulogu imaju upravo LAG-ovi.

Literatura:

  • Državni zavod za statistiku, 2021.
  • Katalog LAG-ova, 2018.
  • LAG Škoji - LAG usmjeren mladima, 2020.



Autor: Dominik Pavković


Projekt 'mimladi.hr - novo lice naslovnice' sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.

Skip to content