Trenutno stanje u županiji
U Republici Hrvatskoj postoji problem regionalne nejednakosti i neujednačenog regionalnog razvoja hrvatskih županija. Jedan od takvih primjera je upravo Sisačko-moslavačka županija koja spada u potpomognuta područja Republike Hrvatske i na predzadnjem je mjestu po razvijenosti hrvatskih županija, a COVID-19 kriza dodatno je nanijela štete gospodarstvu u županiji (poput zatvaranja ili ograničenja rada poduzetnika u uvjetima pandemije, te povećanja broja nezaposlenih).
Mladi koji napuštaju taj prostor najčešće odlaze zbog ekonomskih razloga poput nemogućnosti pronalaska (stabilnog) zaposlenja, nedovoljno visokih plaća, stambene nesigurnosti ili pak obrazovnih i profesionalnih planova i želja. Radi se o osnovnim pretpostavkama koje moraju biti zadovoljene da bi građani, a posebno mladi ostali živjeti u toj županiji. Značajan dio mladih iz tih krajeva odlazi živjeti u Zagreb i okolicu te inozemstvo u potrazi za boljim prilikama u životu, poslu i karijeri.
Ne može se govoriti o ovoj županiji, a da se pritom ne spomenu nedavni potresi zbog kojih je postala predmetom interesa javnosti i države. Naravno, pogrešno bi bilo reći da se jedinice lokalne i regionalne samouprave, kao i središnja državna uprava, ali i brojne druge organizacije poput civilnog društva ne bave razvojem tog područja, no da je taj angažman nedovoljan, to je istina. Nedavni potresi na tom prostoru su samo iznijeli na površinu probleme koji se do sada nisu sustavno rješavali, a koji se preslikavaju i na mlade. Potresi su samo slika svega onog što se dosad (nije) radilo na tim prostorima.
Nadalje, županija se ne nalazi samo u ruševinama uzrokovanim potresima te neulaganjem u infrastukturu, nego i u “demografskim ruševinama” upravo zbog dosadašnjih negativnih demografskih trendova poput iseljavanja mladih i (mladih) obitelji te starenja stanovništva. Kada se gleda negativni saldo ukupne migracije stanovništva, ta je županija četvrta najlošija nakon Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske, što znači da iz nje više građana odlazi u inozemstvo i u druge županije nego što se u nju doseljava (1).
Sisačko-moslavačka županija je 2019. imala prema posljednjim podacima DZS-a 145.904 stanovnika (1). Nakon potresa na Banovini brojne obitelji napustile su taj kraj i pitanje je hoće li se svi vratiti, a prave razmjere će pokazati novi popis stanovništva.
Tako blizu Zagreba, a opet daleko
Sisačko-moslavačka županija smještena je u južnom dijelu središnjeg dijela Republike Hrvatske, na području na kojem se dotiču Panonska i Gorska Hrvatska. Županija graniči sa Zagrebačkom, Karlovačkom, Bjelovarsko-bilogorskom, Brodsko-posavskom i Požeško-slavonskom županijom, a na jugu i s Bosnom i Hercegovinom. Obuhvaća Posavinu, Banovinu, Moslavinu te dijelove Korduna i Slavonije.
Ukupnom površinom od 4.468 km2 čime zauzima oko 8% ukupnog kopnenog teritorija RH, pa se tako svrstava među najveće županije u Republici Hrvatskoj. U strukturi ukupne površine, najveći udio čine poljoprivredne površine (52 %), zatim slijede šumsko zemljište (44 %) i neplodne površine (4 %). Takva povoljna struktura zemljišta predstavlja značajan gospodarski resurs za Sisačko-moslavačku županiju.
Ovaj prostor predstavlja prometno čvorište zbog povoljnog prirodnog i prometno-geografskog položaja, a iznimno je dobro povezan s ostalim dijelovima Republike Hrvatske, posebno Gradom Zagrebom, kao i susjednim zemljama. Unatoč dobroj povezanosti sa Zagrebom i okolicom, ova županija ne uspijeva to pretvoriti u prednost, nego i dalje zaostaje u razvoju što pokazuje činjenica da pripada u potpomognuta područja u državi.
Od teške industrije do poslovnih inkubatora
Projekt „Stvaranje poticajnog poduzetničkog okruženja u Sisačko-moslavačkoj županiji osnivanjem poduzetničkog inkubatora PISMO“ je proglašen najuspješnijim EU projektom u Hrvatskoj u 2020. godini prema izboru javnosti. Riječ je o projektu koji se financira iz EU fondova, a čiji je cilj unaprijediti gospodarsku situaciju u Sisačko-moslavačkoj županiji u Hrvatskoj prenamjenom područja u središte start-upova za industriju videoigara (2).
Zahvaljujući svojim obrazovnim inicijativama, usredotočenosti na razvoj vještina i pokretanje poslovnog inkubatora, projektom se stvaraju stručnjaci za videoigre koji će moći pridonijeti gospodarskom pomlađivanju regije. Ovim se projektom ublažavaju trendovi nezaposlenosti u županiji, a pritom se potiče gospodarska obnova uspostavljanjem infrastrukture, usluga i kulture što je potrebno za razvoj interesa za poduzetništvo.
Razvoj županije treba usmjeravati prema novim zahtjevima tržišta rada, odnosno proizvoditi znanja i vještine za ona područja u kojima postoji perspektiva za mlade ljude (primjer je upravo industrija videoigara, ali postoje i druge brojne moderne industrije). Samo će tako taj prostor postati privlačan mladima, kao i onima koji ne žive na tom području. Ova županija treba napustiti tradicionalnu industriju ili ju bar prilagoditi suvremenim tehnologijama (primjer rafinerije Sisak), te se okrenuti prema novim oblicima rada i zapošljavanja poput poslovnih inkubatora u tehnološkom sektoru.
Javne (ekonomske) politike kao kompas
U ovom kontekstu se pod pojmom javnih politika ponajprije misli na ekonomske politike kojima se može unaprijediti standard života građana na tim prostorima (ali i putem socijalnih i ostalih politika). Treba reći kako postoji nekoliko bitnih ekonomskih politika poput porezne, industrijske, investicijske te politike zapošljavanja kojima se može usmjeravati razvoj ove županije.
Sve navedene na poseban način mogu biti instrument za rast i razvoj ove županije, pa je zato bitno da budu dobro osmišljene te da se provode sustavno. No, na što točno treba staviti naglasak u osmišljavanju te provođenju javnih (ekonomskih) politika na ovom području?
Prošle je godine održan stručni skup „Opstanak na Banovini 2020. – 2030.“ u okviru kojeg su se ponudili odgovori kako bi se županija razvijala u pravom smjeru. Za početak, potrebno je upostavljanje i širenje važnih društvenih funkcija na razini cijele županije, zatim dodjela sredstava za mlade koji zasnivaju obitelji s kreditnim modelima, divergentne i poticajne porezne stope uz cost-benefit procjenu koliko zapravo određeni porezi donose prihode u određenim regijama, a koliko bi porezna rasterećenja mogla pridonijeti (3).
Osim toga, nužno je da se ulaže u razvoj turističkih djelatnosti kako bi se županija promovirala na lokalnoj razini, ali i šire od toga. Isto tako, bitno je spomenuti intenzivniji razvoj poljoprivrede koja može biti žila kucavica gospodarstva, a time dolazi i do otvaranja novih radnih mjesta. Poljoprivreda kao djelatnost nije popularna među mladima, pa je na odgovornima u društvu i državi da ju nastave činiti privlačnom i poželjnom.
Također, već je otprije spomenuta značajna uloga IT industrije jer se radi o sektoru koji se brzo razvija u Europi i svijetu, a koji nudi brojna radna mjesta, posebno za mlade ljude u tim krajevima. Okrenutost prema novim tehnologijama je izuzetno bitna za ovu županiju, pa je potrebno ulagati u obrazovanje mladih kako bi bili sposobni za rad na takvim radnim mjestima.
Uz ove ekonomske politike, bitne su i socijalne politike, s naglaskom na zapošljavanje mladih osoba s invaliditetom, kao i pružanje socijalnih usluga za manjinske skupine što otvara mogućnosti zapošljavanja za stručnjake u pomagačkim profesijama na području županije. Zaključno treba reći da je dobro na simboličkoj razini zastupati važnost demografskih pitanja pa i procijeniti učinke različitih stavki u proračunu na demografsku obnovu; te je potrebno odvojiti demografska pitanja od dominanto socijalnog okvira te ne svoditi demografska pitanja na tehničke mjere koje se tiču rodiljnih naknada i vrtića (3).
Literatura
- Državni zavod za statistiku, 2021.
- Stvaranje poticajnog poduzetničkog okruženja u SMŽ osnivanjem poduzetničkog inkubatora PISMO Novska.
- Zaključci stručnog skupa „Opstanak na Banovini 2020. – 2030.“
Autor: Dominik Pavković
Projekt ‘mimladi.hr - novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.
