„Nismo dovoljno svjesni onoga što Hrvatska zaista nudi. Mladi trebaju biti spremni napustiti svoju udobnost i preuzeti rizik kako bi njihove ideje i inicijative došle do izražaja”, rekao nam je Ivan Majstorić (26). Ovaj magistar geografije i prvostupnik ekonomije kaže da je optimističan u vezi budućnosti mladih u Hrvatskoj, iako se bavi brojnim problemima mladih, kao što su nezaposlenost, niska primanja, financijska ovisnost o roditeljima i slično. Rodom je iz Slavonskog Broda, no već godinama živi i radi u Zagrebu gdje je nedavno imenovan u Savjet za mlade Vlade RH. Ivan je ujedno i voditelj projekta „Mreža 2050 - Demografija, od izazova do odgovora” koji provodi Svjetski savez mladih Hrvatska (SSMH) u želji da afirmira demografske teme u javnosti.
Ivana smo upitali koji su gorući problemi mladih, kako komentira negativna demografska kretanja u Hrvatskoj, kako riješiti problem nezaposlenosti kod mladih, posebice u vrijeme pandemije, imaju li mladi budućnost u Hrvatskoj te što bi poručio mladima koji se tek traže i grade svoje karijere.
Imenovani ste u Savjet za mlade Vlade RH. Koji bi gorući problemi mladih, po Vašem mišljenju, trebali biti u fokusu Savjeta mladih u narednom razdoblju?
Mladi su vrlo heterogena društvena skupina, što znači da se problemi i potrebe mladih mogu razlikovati. Mislim da su u Hrvatskoj ključni problemi mladih vezani uz zapošljavanje i stambeno zbrinjavanje, zbog čega nemaju financijsku sigurnost i teže mogu planirati svoj život. Istovremeno, ne zaboravljam da mladima u ruralnim područjima nedostaje kvalitetna infrastruktura te sadržaji kojima će ispuniti slobodno vrijeme. Trenutno u sklopu Savjeta za mlade Vlade RH još nisu definirane radne skupine, ali mogu istaknuti da su u prošlom sazivu djelovale radne skupine za studente, osobe s invaliditetom, rad s mladima te podršku savjetima mladih na općinskoj, gradskoj i županijskoj razini.
Nadam se da će Savjet i u ovom sazivu prepoznati ključne probleme i potrebe mladih, posebno zbog pojave bolesti COVID-19 te da će kroz sudjelovanje u razvoju javnih politika za mlade doprinijeti većoj kvaliteti života mladih i poboljšanju njihovog položaja u društvu.
Voditelj ste projekta „Mreža 2050 - Demografija, od izazova do odgovora“. Kako komentirate negativna demografska kretanja u Hrvatskoj i na koji način bi ovaj projekt trebao pomoći u rješavanju ovoga problema?
Negativni demografski trendovi u Hrvatskoj nisu novost. Totalna stopa fertiliteta (broj djece po ženi u fertilnoj dobi) još se tijekom 1960-ih godina spustila ispod 2,1 koliko je potrebno za zamjenu generacije, dok je 1991. nastupila prirodna depopulacija (veći broj umrlih od živorođenih). To su očekivani procesi zbog promjene načina života vezanog uz masovno napuštanja sela i poljoprivrede, preseljenja u gradove, kvalitetnije zdravstvene zaštite, boljeg obrazovanja i drugo. Problem je što su izostale kvalitetne javne politike kojima bi se ublažili i preusmjerili takvi demografski trendovi. Posljedice tog fenomena vidjeli smo nakon 2013. godine kada su mnogi iselili iz Hrvatske.
Svjetski savez mladih Hrvatska projektom „Mreža 2050 - Demografija, od izazova do odgovora” koji je sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda nastoji afirmirati demografske teme u javnosti te pomoću znanstvenih istraživanja doprinijeti razvoju javnih politika iz područja demografije. Povod za to je prevladavajuće negativno ozračje oko tema demografije i izostanak ozbiljnijeg promišljanja o kvalitetnim javnim politikama iz tog područja.
Kada i zašto ste se uključili u rad SSMH? Zašto vas je privuklo upravo područje demografije?
U njihov sam se rad uključio početkom 2020. godine zbog želje za iskorakom nakon višegodišnjeg aktivnog djelovanja u studentskoj udruzi. Osim što se Savez mladih bavio temama koje me zanimaju, prvenstveno me privukao entuzijazam mladih okupljenih u ovoj udruzi. Istovremeno su bili profesionalni, uvjerljivi i opušteni (jednom riječju: autentični). Promatrajući ih, shvatio sam da je to okruženje u kojem i ja želim djelovati. Kasnije sam shvatio kako i im to polazi za rukom. tako da i ja danas nastojim biti autentičan glas mladih u društvu. Ovo iskustvo me uči da je važno u pravi trenutak prepoznati prave prilike te ih na ispravan način iskoristiti.
Koji su ključni problemi mladih s kojima se svakodnevno susrećete?
Budući da sam stavio naglasak na problem zapošljavanja i stambenog zbrinjavanja mladih, u tom kontekstu bih istaknuo da su problemi mladih koje svakodnevno susrećem vezani za usklađivanje mjesta rada i stanovanja, što je preduvjet planiranja obitelji i budućnosti. Pritom mislim na poteškoće oko pronalaska zadovoljavajućeg radnog mjesta, posebno na neodređeno vrijeme, visinu plaće i povoljnog smještaja čija je lokacija dostupna drugim sadržajima. Ukratko, ključni problem su troškovi života mladih zbog kojih najčešće žive s roditeljima i ovise o njihovoj financijskoj pomoći.
Nezaposlenost mladih u Hrvatskoj je velika. Uz to, kriza uzrokovana koronavirusom negativno je utjecala na zapošljavanje mladih u Europi, ali i kod nas. Kako stati na kraj ovome problemu?
Posljednjih godina je zapravo prisutna tendencija smanjenja nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj, što je vezano za oporavak od recesije, ulazak u EU i gospodarski rast Hrvatske. Kod tumačenja nezaposlenosti treba istaknuti da su mladi najčešće u sustavu obrazovanja. Eurostat koristi dva pokazatelja (youth unemployment rate i youth unemployment ratio). Kada promatramo prvi među mladima u dobi od 15 do 24 u Hrvatskoj koji prikazuje udio nezaposlenih mladih od aktivnih mladih u toj dobi, onda vidimo da je 2018. godine iznosio 23,7 %, 2019. godine 16,6 %, a prošle 21,1 %. Po tom pokazatelju Hrvatska je među lošijim zemljama u EU.
S druge strane, kad promatramo drugi pokazatelj koji prikazuje udio nezaposlenih mladih u odnosu na sve mlade u toj dobi (znači i one koji nisu ekonomski aktivni, npr. studenti), onda vidimo da je taj pokazatelj 2018. godine iznosio 7,9 %, 2019. godine 5,5 %, a prošle 6,9 %. Tu smo sličniji drugim zemljama EU. Ovi podaci ne umanjuju problem zapošljavanja mladih u Hrvatskoj, ali govore o strukturnim problemima čiji je simptom kasniji ulazak mladih na tržište rada. Taj bi se problem trebao riješiti unaprjeđenjem sustava obrazovanja, većoj povezanosti i usklađenosti s tržištem rada.
Što se tiče pandemije, kratkoročno se jesu pogoršale prilike za zapošljavanje mladih, ali zbog neočekivano brzog ekonomskog oporavka Hrvatske i mogućnosti iz fondova EU dugoročno se otvaraju velike mogućnosti u tom smislu.
Koliko je mladih trenutno na burzi rada i koje sve potpore stoje mladima na raspolaganju? Nudi li im država dovoljno poticaja?
Prema podacima HZZ-a, u rujnu ove godine, od ukupno 119 094 registriranih nezaposlenih, njih 30 533 bili su mladi do 29 godina. Premda je to veliki broj mladih, mislim da su u zadnje vrijeme mjere javnih politika usmjerene mladima sve bolje, ali mi se čini da mladi nisu dovoljno informirani o istima. Primijetio sam da su potpore za zapošljavanje, potpore za samozapošljavanje i mjere pripravništva dobro prihvaćene. Također, poslodavci imaju pravo na fiskalne olakšice prilikom zapošljavanja mladih, a valja spomenuti i porezno rasterećenje za mlade koje je započelo prošle godine.
Vjerujem da još ima puno prostora za unaprjeđenje postojećih potpora za mlade te da će do toga doći i zbog mogućnosti financiranja istih iz fondova EU. Ujedno se nadam da će mladi poduzetnici zahvaljujući tim mjerama generirati nova radna mjesta i dodatnu vrijednost gospodarstvu te da će biti poticaj drugim mladima u Hrvatskoj. Tako razvijamo poduzetnički mentalitet koji će biti važan kada se smanje mogućnosti financiranja iz EU.
Kako vidite budućnost mladih u Hrvatskoj? Imaju li mladi uopće budućnost u našoj zemlji?
Mladi definitivno imaju budućnost u našoj zemlji. Hrvatska je sigurna zemlja u kojoj se sve bolje živi. Prirodna bogatstva, kultura i znanja koja posjedujemo tome dodatno doprinose. Da je stvarno tako, o tome najbolje govore stranci koji se u našu zemlju zaljube tijekom ljetovanja ili poslovnog putovanja te odluče ovdje ostati. Dakle, nismo dovoljno svjesni onoga što Hrvatska zaista nudi. Mladi trebaju biti spremni napustiti svoju udobnost i preuzeti rizik kako bi njihove ideje i inicijative došle do izražaja. Bolja budućnost u koju svi gledamo neće doći sama od sebe. Stoga, trebamo puno učiti i raditi da bismo ostvarili ono što zaista želimo.
Vaša poruka mladima za kraj, posebice onima koji se tek traže i grade svoje karijere?
Mladi su bez sumnje nositelji budućnosti Hrvatske, ali zbog depopulacije i produženog životnog vijeka sve ih je manje u društvu. Drugim riječima, jedino se mladi mogu izboriti za svoj bolji položaj u društvu. Zato smatram da svaka mlada osoba, bez obzira na poteškoće i izazove, treba ustrajati u učenju i radu kako bi otkrila i prepoznala svoje talente te tijekom života mogla dati jedinstven doprinos društvu. To znači da vrijeme koje kvalitetno ispunimo danas može biti na dobrobit svih sutra. Nadam se da će današnje generacije zaista utkati put Hrvatskoj kakva bi mogla biti i kakvu svi priželjkujemo.
Autorica: Maja Šubarić Mahmuljin
Projekt ‘mimladi.hr - novo lice naslovnice’sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.
