Kada se govori o hrvatskom sustavu obrazovanja aktera koji imaju primjedbe je puno, ali svi su složni oko jednog – obrazovanje ne prati potrebe tržišta rada.
Osim toga, da se mladi teško zapošljavaju jedan je od većih problema.
Posebno s obzirom na neujednačenost upisnih kvota na fakultete u odnosu na potražnju za određenom radnom snagom na tržištu rada.
Velik je i broj ugovora na određeno kojim poslodavci često reguliraju radne odnose.
Ovo se posebno pokazalo kobno u epidemiji Covida-19, kada zbog gospodarskog „lockdowna“ velik broj takvih ugovora nije produljen.
O problemu zapošljivosti mladih i koliko su oni u fokusu države, razgovarali smo s predstavnicima najznačajnijih udruga civilnog društva u Hrvatskoj
Oni u fokusu svog djelovanja imaju upravo mlade.
Majstorić: Mladi u Hrvatskoj u velikoj mjeri ovise o financijskoj podršci roditelja
U Svjetskom savezu mladih proveli su istraživanje 2019. godine u sklopu projekta Kompas na uzorku od 1160 ispitanika.
Od cijelog uzorka 80,6 posto mladih reklo je da im je sigurnost radnog mjesta važna ili izrazito važna.
Položaj mladih u Hrvatskoj obilježen je nesigurnošću na tržištu rada, ocijenio je i Ivan Majstorić iz Saveza, voditelj projekta Mreža 2050 – Demografija.
„Većina mladih zapošljava se na određeno vrijeme i na slabije plaćenim poslovima koji nerijetko imaju atipično radno vrijeme.
Nadalje, mladi u Hrvatskoj u velikoj mjeri ovise o financijskoj podršci roditelja.
Zbog toga kasnije od svojih europskih vršnjaka napuštaju roditeljski dom, pa to utječe na odgađanje zasnivanja vlastite obitelji“, kazao nam je Majstorić.
Jedan od čimbenika negativnih demografskih trendova upravo su loši radni uvjeti, kaže i dodaje da je većina poslova koncentrirana u većim gradovima.
Zbog toga su mladi u ruralnim područjima i manjim gradovima u potrazi za poslom primorani „prihvatiti što im se nudi ili odseliti u veći grad“.
Zato ta područja, kaže, ostaju bez najvećeg potencijala za razvoj – mladog stanovništva.
„Problem zapošljavanja mladih općenito je vezan uz strukturu hrvatskog gospodarstva i zastupljenost većine radnih mjesta u javnom sektoru.
Ujedno na spremnost mladih za tržište rada i njihovu konkurentnost utječe zastarjelost obrazovnog sustava.
Tako da važnu ulogu u zapošljavanju mladih često može imati neformalno obrazovanje“, kaže Majstorić.
Slaba participacija mladih u političkom životu
Neupitno je da mladi nisu dovoljno u fokusu države.
„Zanimljivo je da su mladi prema brojnosti najmanja demografska skupina stanovništva, a istodobno vrlo slabo participiraju u političkom životu Hrvatske.
S obzirom na takvo stanje, nedovoljna zastupljenost mladih u fokusu izvršne državne vlasti nije neočekivana.
Za njihov položaj, otežanu zapošljivost i lošije radne uvjete nije opravdano kriviti samo državu.
Dio krivnje za to snose i oni sami“, ocijenio je naš sugovornik.
Ipak, kaže da je u posljednje vrijeme Vlada uvela niz pozitivnih mjera javne politike iz područja zapošljavanja.
„Očekujem da će se isto nastaviti, a posebno zbog sve snažnijeg gospodarskog rasta Hrvatske.
Ipak, očekujem da će i sami mladi učiniti puno više po pitanju vlastitog obrazovanja i konkurentnosti na tržištu rada.
Također, očekujem da će se više angažirati u društvu i politici kako bi zaista došlo do željenih promjena“.
Sve navedeno upućuje na potrebu za strukturnim promjenama našeg:
- obrazovanja
- gospodarstva
- tržišta rada.
Poručili su iz Svjetskog saveza mladih.
Kažu da mladi u Hrvatskoj danas u velikoj mjeri studiraju.
Dodaju da neki od njih studiraju na studijskim programima koji ne prate stvarne potrebe na tržištu rada.
Mladi najveći potencijal neke zemlje
„Svakako je potrebno uskladiti upisne kvote na fakultetima sa stvarnim potrebama na tržištu rada.
Potrebno je poticati mlade na cjeloživotno učenje i prekvalifikaciju ako za to ima potrebe.
Važno je i popularizirati strukovna zanimanja koja su deficitarna.
Ali treba i stvarati okruženje u kojem će mladi razvijati svoje poduzetničke ideje“, istaknuo je Majstorić.
Pandemija je doista utjecala na povećanje mogućnosti rada na daljinu i fleksibilnije radno vrijeme.
To je uostalom trenutno vidljivo i iz rasprave na temu izmjena Zakona o radu kojim bi se isti trebao i zakonski regulirati.
Međutim takva vrsta rada, kažu u Savezu, mogla bi otvoriti i više prilika za mlade i izvan velikih gradova.
Kada se tome doda i mogućnost povlačenja sredstava iz EU fondova, sve to bi trebalo potaknuti stvaranje radnih mjesta i izvan javnog sektora te uslužnih djelatnosti s nižim plaćama i lošijim radnim uvjetima, optimistični su u Savezu.
„Vjerujemo da su ljudi najveći potencijal neke zemlje.
Nadamo se da će mladi u budućnosti dati veći doprinos strukturnim promjenama koje su nam potrebne u:
- društvu
- gospodarstvu
- politici
te će jednom i sami postati nositelji istih“, zaključio je Majstorić.
Što se tiče zapošljivosti mladih, postoji više problema, ocijenili su i u Mreži mladih Hrvatska.
„Prvi problem na koji mladi nailaze prilikom izlaska na tržište jest činjenica da vrlo malo poslodavaca želi oblikovati mlade bez iskustva.
Preferiraju već „formirane“ radnike koji im odmah mogu donositi zaradu.
Mladi se zbog toga često nađu u začaranom krugu gdje za pozicije u struci budu odbijeni jer imaju premalo iskustva.
Ipak, iskustvo ne mogu steći ako su svugdje odbijeni“, kazala je potpredsjednica MMH-a Kaja Pavlinić.
Tome se pokušalo doskočiti mjerama koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, ali tome pokušavaju doskočiti i u nevladinom sektoru.
Tome se pokušava doskočiti osmišljavanjem što više aktivnosti i projekata u koje se mladi mogu uključiti još tijekom obrazovanja.
Tako mogu steći određeno iskustvo koje bi im kasnije moglo biti od pomoći.
Pavlinić: Studenti su se početkom pandemije našli u nepovoljnijoj situaciji
„Studentski poslovi su dobar način stjecanja iskustva.
Ipak, bitno je napomenuti kako velika većina mladih studentske poslove obavlja kako bi osigurali vlastitu egzistenciju.
To su vrlo rijetko poslovi kojima se žele nastaviti baviti tijekom svoje profesionalne karijere“, ističe naša sugovornica.
Kaže da studentski rad studentima omogućava da počnu prikupljati profesionalno iskustvo.
Omogućava im i da financiraju vlastiti studij te sve povezane troškove, pogotovo ako studiraju van mjesta prebivališta.
Ipak, kaže da je izuzetno zabrinjavajuće da studenti od početka pandemije nisu bili zaštićeni niti obuhvaćeni bilo kakvim mjerama.
„Stoga su se našli u nepovoljnoj situaciji, dok su ostali radnici ipak dobili određenu pomoć.
Neki studenti bili su prisiljeni pauzirati svoj studij i vratiti se kući, jer su iznenadno ostali bez posla.
Zakon o obavljanju studentskih poslova ne predviđa nikakve rokove niti naknade za iznenadno otkazivanje angažmana.
To vrijedi bez obzira na to koliko dugo student radi na određenoj poziciji.
Mislim da su potrebne vrlo konkretne reforme Zakona o obavljanju studentskih poslova“, kaže Pavlinić.
Iznimno je problematično i to što su mladi često žrtve prekarnog rada, tj. rada na ugovore o djelu, autorske ugovore i ugovore na određeno.
„To im:
- onemogućava kreditnu sposobnost
- ne dobivaju priliku da si poslože život
- ne mogu biti sigurni u vlastitu egzistenciju
- ne mogu planirati dugoročno.
Osobno velike nade polažem u nacrt novog Zakona o radu.
Nadam se da će adresirati prekarijat i uključiti efikasne i konkretne načine kako mladima osigurati sigurno zaposlenje“, ocijenila je.
Obrazovni sustav neusklađen sa stvarnim potrebama na tržištu rada
Istaknula je mjere zapošljavanja i samozapošljavanja koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje kao pohvalne.
Smatra i da je umanjenje porezne obveze također vrlo značajno za mladu populaciju.
„Zbog toga svakako vjerujem kako je situacija bolja u odnosu na prethodne godine.
Ipak, brine me na koji način će mladi biti zaštićeni i potaknuti tijekom i nakon pandemije, te hoće li se standard studentskog rada popraviti“, zaključuje Pavlinić.
Kada izlaze na tržište rada, mladi se moraju suočiti s mnogim izazovima:
- od uspješnog predstavljanja samoga sebe na razgovorima za posao
izradi životopisa - izradi molbe za posao
- do brzog učenja i snalaženja u novom radnom okruženju.
„S obzirom na to da znamo kako je u Hrvatskoj neusklađen obrazovni sustav sa stvarnim potrebama na tržištu rada, dolazimo i do izazova kako pronaći posao u struci.
Upravo zato velik broj visokoobrazovanih mladih osoba završi na radu u turističkom sektoru, koji nije njihovo područje zanimanja.
Ipak, primorani su na to jer je jedino ondje kronični nedostatak ljudskog kadra, odnosno jedino mjesto gdje se mogu zaposliti“, kao poseban problem ističu u Udruzi mladih i Alumni FET Pula.
„Ne želim generalizirati i naravno da nije kod svih takav slučaj, ali ovo je definitivno jedan od ključnih problema kod zapošljavanja u današnjici.
To je jedan od ključnih razloga zašto naši mladi, pa i stariji, migriraju u druge zemlje EU.
To se i potvrdilo istraživanjem koje smo proveli u sklopu projekta „MI (migracijski izazovi) – jučer, danas, sutra“.
Projekt je financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda.
„Prema rezultatima ankete, 73 % ispitanika razmišljalo je u jednom trenutku ili aktivno razmišljaju o odlasku u inozemstvo.
Kao najvišu prosječnu ocjenu slaganja s ponuđenim razlozima iseljavanja, ocijenili su razmišljanje o odlasku u inozemstvo jer ne mogu podnijeti stanje u kojem se nalazi hrvatsko društvo (3,8) te:
- aktivno traženje zaposlenja u inozemstvu
- traženje posla u struci
- studiranje na nekom od inozemnih sveučilišta“
istaknula je predsjednica Udruge Kristina Rabar.
Rabar: Stvaramo radnu snagu koja nije potrebna u toj mjeri na našem tržištu rada i čudimo se kada onda ti isti odlaze iz Lijepe naše
Veliki je nedostatak obrazovnog sustava, kaže, taj što mlade ne sprema na odlazak na tržište rada.
„Sve prezentacijske i prodajne vještine učenici i studenti steknu kroz neformalno obrazovanje.
Ono najčešće provodi civilni sektor, dok bi to trebao biti sastavni dio formalnog obrazovanja.
Isto tako je s praksom učenika i studenata, koja je vrlo slaba ili je nema.
Mladi izlaze na tržište rada bez stvarnog znanja o poslu kojeg će raditi.
Tako dobijemo ekonomista koji ne zna ispuniti uplatnicu ili napisati službeni dopis.
Računovođu koji nikad nije vidio knjigovodstveni program niti zna knjižiti išta i tako dalje“, dodaje Rabar.
Kaže da je sramotno da danas uz toliko dostupnih modernih i besplatnih online alata profesori ne koriste ništa od toga.
Samo odrađuju posao i ne prenose stvarno znanje našim mladima.
„Naravno da ima i divnih profesora koji zaista žive svoj poziv i daju enormno puno toga svojim učenicima i studentima.
Nažalost, takvi su u manjini.
Stvaramo radnu snagu koja nije potrebna u toj mjeri na našem tržištu rada i čudimo se kada onda ti isti odlaze iz Lijepe naše.
Također, uvozimo radnu snagu koja je potrebna.
Imamo veliki disbalans i to se hitno treba početi rješavati“, smatra Rabar.
U tom smislu u Udruzi ističu hitnu potrebu da se obrazovni sustav promjeni i uskladi s potrebama tržišta rada: „Mora doći do tog reseta jer drugačije neće biti pomaka“.
Ono što našu državu koči u tom razvoju, ističe, jest to što našim političarima nikad u fokusu nije čovjek i napredak njegove države.
U fokusu su im glasači i kratkoročna politika koja im trenutno osigurava dobivanje mandata i funkcija.
„Kada se to promijeni i kada se počne slušati više privatni sektor i savjeti stručnjaka (znanstvenika), tada će zasigurno doći do svih tih promjena u društvu“, ocijenila je Rabar.
Autor: Barbara Kraš Kedmenec
Projekt ‘mimladi.hr - novo lice naslovnice’sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HRK.
Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK.
Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.
