Podcast možete poslušati na linku.
Poštovani slušatelji, ja sam Petra Begović, a ovo je emisija ‘mimladi.hr - novo lice naslovnice’. S nama je danas Tamara Didak, voditeljica odjela Poduzetnički centar ZICER Plavi ured. Dobar dan i dobrodošli u našu misiju.
Dobar dan i dobro vas našla.
Evo naša gošća, kao voditeljica ZICER Plavog ureda, organizira operativnu mrežu s drugim potpornim institucijama kako bi olakšala informiranost poduzetnika u pogledu njihovih obveza, prava i mogućnosti. U 10 godina rada, kao voditeljica tehnološkog parka, 50-ak poduzetnika razvilo je i komercijaliziralo svoje poduzetničke ideje, a uspjeh svakog pojedinog poduzetnika za nju je i danas najveći poslovni cilj. Promiče poduzetničku kulturu i stvaranje malih oaza u kojim poduzetnici imaju okruženje za nesmetani rast i razvoj. Kroz seminare, radionice i individualna savjetovanja u Plavom uredu pomaže poduzetnicima.
Evo, ovo je jako inspirativno i poticajno da svaka osoba upiše “Plavi ured” u Google tražilicu i da se informira što je Plavi ured, kakve su aktivnosti koje on nudi i kome su one namjenjene.
Upravo potencijal Plavog ureda nije samo taj tim koji čini nas 6, nego i svi oni poduzetnici koji su prošli edukaciju. Dakle, danas već 15 000 polaznika i 11 000 registriranih korisnika čini tu, kako smo ranije rekli, operativnu mrežu, ali u biti stvaraju bazu znanja i pred nas stavljaju velike izazove da odgovorimo na sva ta pitanja koja oni imaju za nas.
O tim pitanjima ćemo i tijekom emisije, ali koliko ste se u svom dosadašnjem radu u Plavom uredu susreli s nezaposlenim mladima do 30 godina i postoje li možda neke karakteristike koje su zajedničke toj skupini?
Svakodnevno smo u doticaju s mladima i ono što je prednost Plavog ureda je da i mladi imaju mogućnost surađivati s iskusnijim poduzetnicima, vidjeti njihove mane i greške koje su možda napravili na počecima i s time umanjiti neke svoje potencijalne greške, razmijeniti iskustva - što je jako bitno, a mladi daju jednu svježinu, usvajaju nova znanja na malo drugačije načine i stvaraju potpuno nove, ne mogu reći samo inovativne koncepte, ali imaju jedno drugačije gledanje na cijelu poduzetničku kulturu koja je danas tu aktualna.
I mislim da upravo taj potencijal i tu snagu, želju i volju da naprave nešto novo, svježe i dobro trebamo iskoristiti svi skupa. Ono što je uloga Plavog ureda jest da znanja koja imamo ne budu dostupna nekima, nego da ih pokušamo podijeliti, transferirati što većem broju mladih korisnika.
Na koji način skupina mladih dolazi na edukacije i traži informacije od savjetnika u Plavom uredu?
To ih pitamo svaki dan i to nam je jako bitno: kako ste čuli, gdje ste čuli o nama? I tu su iskustva vrlo različita. Ono što nam je posebno drago kada već 15 000 polaznika imamo - oni su ambasadori i oni su ti koji dijele ta znanja. Neki dan sam u tramvaju slučajno čula dvoje mladih ljudi kako razgovaraju o poduzetništvu i on je rekao: “E gledaj, prije nego što bilo što napraviš, prvo odeš u Plavi ured, a onda napravi sljedeći korak.”
I tu je ona snaga: znači, osobna preporuka, društvene mreže, naš web; i tu je najveća mogućnost da dobijete dobru informaciju. Danas informacija ima jako puno, a vrlo često nisu provjerene. Ono što smo mi dobili jest povjerenje i da smo danas mjesto kojem se vjeruje. I mi možemo reći da to nisu samo znanja iz knjiga nego iskustva i operativna znanja koja je već netko živio te može reći “ovo može” ili “ovo radi”.
Koliko je aktualna pandemija koronavirusa, od koje ne možemo pobjeći, utjecala na realizaciju vaših aktivnosti? Naravno, s naglaskom na edukaciji.
Morali smo se promijeniti i svi smo se promijenili. Promijenili su se svi poslovni subjekti, modeli poslovanja, dosta toga… Mi smo se prebacili sve više na webinare, online održavanje većinu naših usluga - individualna savjetovanja. Web je sve posjećeniji. A to je dovelo i do većeg broja polaznika i većeg broja interesa. To je ono što je velika prednost od tog dijela. Možda su se navike promijenile. Prije na web rijetko kad bi mogli privući toliki broj ljudi, a sad smo svi prinuđeni.
Možda možete izdvojiti neke teme koje su najviše zanimale mlade u periodu pandemije?
Naravno: društvene mreže, online komunikacije, marketing, općenito paušalni obrt - reklamiranje putem paušalnih obrta, startup akademija koja je top tema i nekako bazična od koje sve kreće; i od tuda se izvuku sve ostale teme koje dolaze. Danas je 160 različitih tema, ali moram priznati da je veliki broj bio u jedno vrijeme za dostavu - kako dostaviti, kako organizirati web shop, kako fiskalizirati račun preko web shopa, kako posložiti cijeli taj koncept da i dalje funkcionirate, ali na daljinu.
Kako biste danas procijenili situaciju? Je li pandemija potaknula mlade da pokrenu vlastiti posao kroz otvaranje obrta, trgovačkog društva? Ili je interes podjednak?
Kada smo počeli 2015., interes za edukaciju je bio negdje 13 posto posjećenosti od mladih ispod 30 godina. Danas je to već 30 posto. Dakle, 30 posto naših polaznika su mladi. Ono što mi vidimo je: vrlo često u poduzetništvo ulazi iz nužde, jer su prinuđeni. Ali ono što je jako bitno i gdje mi vidimo razliku je da nije uvijek pravi trenutak krenuti u poduzetništvo. Neke stvari se jednostavno moraju posložiti. Ne nužno da ideja nije dobra, nego možda u tom trenutku tržište ne odgovara na pravi način. I ono što je prednost: mladi se vrlo lako prilagođavaju. To je jedna od osnovnih karakteristika i osobina dobrog poduzetnika - prilagodba, brza prilagodba promjenama na tržištu.
Koliko se nezaposleni mladi, uglavnom do 30 godina, odlučuju na otvaranje obrta u odnosu na druge dobne kategorije s kojima se susrećete?
Mladi se češće odlučuju na obrt zato što nema tih nekih značajnih ulaganja. Brzo otvaraju, ali isto tako mogu brzo i zatvoriti. Tu oni svakako vide prednost. Druge prednosti su jednostavnije poslovanje i manja davanja u počecima, ako govorimo o paušalnom obrtu. To je zgodan model da vi vrlo brzo na jedan legalan i zakonit način istestirate koliko vaša ideja funkcionira.
Možete li izdvojiti neke teme koje mladi, kada pokreću svoj obrt, najviše pitaju? Koje iskustvo žele čuti od svojih starijih kolega poduzetnika kako bi se lakše odvažili na takav korak?
Jako se boje birokracije, kako oni kažu, papirologije. “Jel to stvarno tako teško?”, “Što sve trebam napraviti?”, “Kako izdati prvi račun?” - to je ono što ih najčešće i zbunjuje - imaju li sve papire, što ako nađu nadzor,... A onda je tu prednost, ako mi i kažemo sve što trebaju korak po korak i vodimo ih, jako im je bitno iskustvo mladih koji su to sve prošli. Tu se onda nekako osnažne, ohrabre, “ako može on pa valjda mogu i ja” i naprave taj prvi korak. Onda je bitno da imate nekog tko će vas u tom dijelu pratiti i koga uvijek možete nazvati: “Hej, jel’ ovo sad stvarno OK?” Prednost Plavog ureda je upravo u tome što mi, osim što imamo dobre digitalne vodiče, interaktivne alate i sve to na web-u izgleda sjajno; jako je bitno da vi imate i osobu. Mi Hrvati ipak volimo taj kontakt i rado nas zovu i kažu: “Okej, pročitao sam sve i shvatio, ali jesam li ja to baš dobro shvatio?”
To je ono što mladima treba - podrška i pružena ruka da oni onda mogu dalje funkcionirati. Vidim da se jako dobro informiraju preko društvenih mreža, što je isto super. Provjeravaju sebe, provjeravaju nas i uvijek iznova postavljaju pitanja kao “OK, ako ovo ne može, kako drugačije posložiti cijeli koncept?” To je nama super zato što uvijek postavljaju neke nove modele i nas testiraju te je to nama uvijek izazov - postaviti sasvim novi oblik poslovanja i posložiti da to može funkcionirati i u ovom našem okruženju. Mi to vrlo često nazivamo poduzetničkim slalomom - imamo cilj i imamo prepreke koje moramo proći te je lakše ako je netko prije vas prošao tu istu stazu i točno zan gdje sa skijama treba jače zakočiti.
Važno je spomenuti svima koji nas slušaju da Plavi ured na svojim stranicama ima izdvojeno vrijeme javljanja savjetnicima, njihovu mail adresu i uglavnom savjetnici jako redovito i ažurno odgovaraju na sve upite.
Da, to nam je najveći izazov jer je danas time pokrivena cijela Hrvatska, a dosta smo ograničeni resursima. Srce nam je veliko, ali nekad jednostavno ne stižete sve. Imate zbilja svakakvih pitanja, puno interesa, vrlo često o njima diskutiramo i raspravljamo, osjećamo tu klimu koja se mijenja te ste zbilja vrlo izazovni, pogotovo mladi. Volim tu odlučnost i drskost koji mladi imaju u poduzetništvu i to mi je nešto što mi je posebno dobro.
Možemo reći da brojke odražavaju tu pozitivnu klimu: iza vas je 982 seminara, gotovo 16 000 polaznika i gotovo 10 000 sati edukacije koje je prošlo u prosjeku 22% mladih. Jeste li u kontaktu s tim mladima koji su prošli kroz Plavi ured i gdje su oni danas?
Danas su to već mladi ljudi, obiteljski ljudi s bebama. Znaju doći i vidimo te promjene: nekad su dolazili na biciklima, a danas dolaze u luksuznim automobilima. Imate raznoraznih priča i uvijek se veselimo kada ih ponovno sretnemo. Te promjene su jasne. Kažu da su se usmjerili u nekim drugim poslovima, ali jako je bitno da smo im ostali u dobrim sjećanjima. A ono što je još bitnije jest da su ta iskustva i znanja koja su stekli rado podijelili s drugima. Upravo nam i društvene mreže danas omogućavaju da mnogo toga možemo lakše i jednostavnije.
Spomenuli smo društvene mreže pa se možemo sada osvrnuti na to jeste li zadovoljni podrškom medija u aktivnostima koje nudi Plavi ured? Postoji li neki kontinuirani utjecaj medija za ono što nudite ili se mediji uglavnom odazivaju na događaje na koje ih pozivate?
Mi rijetko pozivamo medije. Mediji traže priče, traže svježinu jer je sve više promjena u poduzetničkoj kulturi. Poduzetnik se drugačije sada gleda i općenito način života u kojem vi živite od onoga što stvarate i da imate slobodu u okruženju koje ste sami stvorili nešto je što privlači sve veći broj mladih. Mislim kako je to djelomično i zasluga medija. Svakodnevno smo svjedoci upita medija za određene poduzetničke priče koje mi objavljujemo te, osim toga što imamo edukacije i savjetovanja, veći broj poduzetničkih priča ima veću mogućnost da negdje bude objavljeno i da se prepozna. Mediji i iskusni novinari već znaju gdje mogu naći dobru poduzetničku priču i dobar primjer mladih inovatora i inspirativnih ljudi koji imaju jedan sasvim drugačiji mindset i okrenuti su sami sebi.
Postoji li možda neki savjet koji biste dali svim medijskim djelatnicima koji izvještavaju o nezaposlenosti mladih, o zaposlenosti, i možda o nekim edukacijama i uslugama koje nude različite organizacije koje su baš usmjerene na jačanje i osnaživanje i jednostavno pružanje tog vjetra u leđa?
Ja mislim da svaka priča ima drugu stranu. Nekako mi se čini da kada mediji krenu jedno, onda se drže samo te jedne strane. Mislim da uvijek trebaju posmatrati malo i s druge strane. Predrasude koje imaju o mladima danas kako su dosta pasivni, kako se ne odlučuju dosta na samostalan život uopće nisu takve.
Dakle, ono što smo mi svakodnevno svjedoci jest da su ljudi vrlo dobro educirani, spremni za osobni razvoj, jasno znaju što i kako žele te ih u tome dijelu samo treba usmjeriti da postoje pozitivni primjeri da se može te da nije ništa nemoguće jer samo treba dati priliku ljudima koji su nešto napravili da pokažu što mogu i kako su oni došli do tog rezultata.
Na samom kraju emisije, može neka vaša poruka - zašto bi svaka mlada osoba trebala nakon ove emisije potražiti Plavi ured i kako on može pripremiti mladu osobu na tržište rada?
Baš sam to htjela reći. Ne moramo svi biti poduzetnici, ali poduzetničke vještine su nešto što nam je svima potrebno i to je ono što možete izbrusiti u Plavom uredu. Ne morate imate u ovom trenutku ideju, ne morate imati nekakav gotov projekt, ali svakako možda poraditi na javnom nastupu, otkriti kako funkcioniraju društvene mreže, digitalni marketing, kako to funkcioniraju paušalni obrti,... Imamo 160 raznih tema i sigurno će netko pronaći nešto što ga zanima, a ono što bih rekla mladima, i to je vrlo bitno, sve naše usluge su besplatne.
Vjerujem da će mladi u tih 160 tema pronaći baš onu koja će ih motivirati i koja će im biti vjetar u leđa da se odvaže ili možda da porade na svom osobnom razvoju ili da krenu i možda ostvare svoje zacrtane ciljeve. Gospođo Didak, hvala vam na sudjelovanju u našoj emisiji.
Hvala vama.
Dragi slušatelji, došli smo do kraja emisije, a do sljedeće lijep pozdrav.
Autor: Petra Begović
Projekt 'mimladi.hr - novo lice naslovnice' sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.