Hrvatski zavod za zapošljavanje razvio je program dodatne edukacije nezaposlenih i zaposlenih osoba putem vaučera.
Cilj mjere je jačanje zapošljivosti i konkurentnosti radne snage na tržištu rada te poticanje zadržavanja postojećeg zaposlenja stjecanjem novih ili unaprjeđenjem postojećih kompetencija koje su potrebne na tržištu rada.
A koje su deficitarne na hrvatskom tržištu rada.
Radi se o financijskom instrumentu za kojeg krajnji korisnik sam odlučuje kako će ga iskoristiti i gdje, tj. u kojoj obrazovnoj instituciji akreditiranoj za edukaciju odraslih.
Trošak obrazovanja isplaćuje se izravno instituciji:
Te se na taj način onemogućuje nenamjensko korištenje vaučera i to 20 - 50 % prije početka edukacije, a ostatak nakon završetka edukacije.
Program se primjenjuje od travnja ove godine.
Planira se kroz njega obuhvatiti u prvoj godini 4000 korisnika, a u četiri godine čak njih 30.000.
Najveći odobreni iznos vaučera za spomenute razne programe mikrokvalifikacija je deset tisuća kuna.
Ako program edukacije stoji manje tada se odobrava niži iznos, odnosno iznos u vrijednosti odabranog programa edukacije.
Ako je trošak edukacije veći od iznosa odobrenog vaučera osoba ili poslodavac kod kojeg radi.
Ako se radi o zaposlenoj osobi, mogu platiti razliku.
Program obrazovanja za nezaposlene osobe može trajati do šest mjeseci, a za zaposlene do deset mjeseci jer se podrazumijeva da mora biti prilagođen njihovim radnim obvezama.
“Programi osposobljavanja i usavršavanja moraju voditi do stjecanja vještina potrebnih na tržištu rada kao preduvjet za tranziciju na zeleno i digitalno gospodarstvo te se temeljiti na katalogu zelenih i digitalnih vještina”, stoji u uvjetima projekta.
Ideja projekta je povećati razinu obrazovanja i stručnih vještina kako nezaposlenih osoba, tako i zaposlenih kako bi lakše zadržale svoje postojeće radno mjesto ili potražile bolje.
Prema određenim statistikama, hrvatski građani u odnosu na druge europske zemlje u odrasloj dobi puno manje ulažu u dodatno obrazovanje.
Kako je vrlo često razlog nesklonosti dodatnoj edukaciji manjak vlastitog novca, ovaj projekt trebao bi otkloniti taj problem i omogućiti dodatnu edukaciju kako nezaposlenim osobama, tako i dijelu zaposlenih koji su zbog uvođenja novih tehnologija i/ili prelaska na zelenu proizvodnju i gospodarstvo suočeni s mogućnosti gubitka posla ili jednostavno žele promijeniti karijeru.
Time bi se zaposlenicima dala dodana vrijednost na tržištu rada.
Hrvatskim tvrtkama bi se omogućile dodatne poslovne mogućnosti i veća konkurentnost na hrvatskom tržištu rada.
Svaki korisnik mora imati najmanje 15 godina i ne može biti redovan:
- učenik
- student
- umirovljenik,
odnosno ne može biti uključen u redovni sustav obrazovanja u Hrvatskoj ili korisnik mirovinskog sustava.
Krajnji rok za konzumaciju odobrenog vaučera je šest mjeseci nakon što se vaučer odobri.
A ako ga osoba propusti iskoristiti, može se prijaviti za novi tek nakon isteka tri mjeseca od istjecanja valjanosti odobrenog vaučera.
Hrvatska država je sredstva za projekt osigurala u projektu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti do 2026. godine.
Svaka osoba može koristiti samo po jedan vaučer.
Za cijeli projekt osigurano je 300 milijuna kuna.
Svaki korisnik može iz predloženog kataloga stručnih vještina i obrazovnih programa odabrati što mu može koristiti ili koja znanja mu nedostaju radi njegove lakše zapošljivosti na tržištu rada.
Odnosno, koje dodatne kvalifikacije bi mu pomogle u lakšoj tranziciji na tržištu rada.
Radi se o tzv. Zelenim i digitalnim vještinama, a prema mišljenima stručnjaka, najveći potencijal za stvaranje zelenih poslova su sljedeći:
- energetika/strojarstvo
- elektrotehnika i računarstvo
- graditeljstvo
- poljoprivreda i prehrana
- transport i turizam.
Cjeloviti popis možete pročitati ovdje.
Radi se o stručnim znanjima iz:
- digitalnog izdavaštva
- knjigovodstva
- digitalnog marketinga
- tehnika šminkanja
- programiranju i upravljanju alatnim strojevima
- održavanju, popravku i upravljanju raznim sustavima vezanima za zelenu energetsku gradnju i električna vozila i strojeve
- rukovanje laserskim rezačima i robotima
- zaštite na radu itd.
Popis ponuđenih programa i vještina često se dopunjuje.
U programe edukacije uključene su razne i brojne obrazovne institucije, tj. ustanove akreditirane za edukaciju odraslih osoba - njih gotovo 50 - iz gotovo svih hrvatskih županija i gotovo svih većih hrvatskih gradova.
U Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike prilikom predstavljanja spomenutog projekta dodatno su naglasili da bi “usvajanje novih vještina trebalo omogućiti povećanje zapošljivosti te bolju usklađenost ponude i potražnje na hrvatskom tržištu rada”.
“Europski zeleni plan (European Green Deal) je nova strategija rasta kojom se Europska unija nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s:
- modernim
- resursno učinkovitim
- konkurentnim
gospodarstvom u kojem 2050. godine neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa.
Digitalne tehnologije ključne su stoga za postizanje ciljeva održivosti zelenog plana u mnogim različitim sektorima.
Komisija će razmotriti mjere kako bi osigurala da digitalne tehnologije, kao što su:
- umjetna inteligencija
- 5G
- računalstvo u oblaku
- mrežno računalstvo
- internet stvari
mogu ubrzati i povećati učinak politika za suočavanje s klimatskim promjenama i zaštitu okoliša.
Upskilling i reskilling nužni su kako bi se iskoristile prednosti ekološke tranzicije.
Ovaj projekt stoga ima važnu ulogu u stjecanju vještina koje su potrebne za prelazak iz gospodarskih sektora u padu u rastuće sektore i prilagodbe novim procesima”, pojašnjavaju u Ministarstvu rada.
Svatko tko želi koristiti program državnog financiranja dodatne edukacije kroz vaučersku podršku mora se obratiti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje gdje će njihovi savjetnici pružiti stručnu pomoć ili savjet.
Može se obratiti i tzv. CISOK Centru u svojoj sredini.
Radi se o Centrima za informiranje i savjetovanje u karijeri, čiji popis je dostupan ovdje.
U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje ističu kako će “ovim programima osigurati da svaka zainteresirana osoba koja zbog nedostatka vještina ne može pronaći zaposlenje ili joj u nedostatku
vještina prijeti gubitak postojećeg zaposlenja, stekne priliku biti konkurentna na tržištu rada.”
Ako potencijalni korisnik i bez podrške stručnjaka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Centara za informiranje i savjetovanje u karijeri sam zna koji program edukacije želi može se izravno obratiti i nekoj od obrazovnih institucija koje su uključene u spomenuti projekt.
Kako bi dobio ponudu na temelju koje se odobrava vaučer, odnosno koja se prilaže zahtjevu za odobravanje vaučera.
Iz te ponude vidljiv je naziv programa, cijena, uvjeti plaćanja i trajanje edukacije.
Svi zahtjevi se predaju kroz aplikaciju Moj vaučer.
Stručnu pomoć u predavanju zahtjeva pružaju savjetnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Na internetskim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje dostupan je i program podrške nesigurnim korisnicima.
Odnosno, onima koji nisu sigurni što upisati, odnosno koju edukaciju pohađati.
Radi se o besplatnom alatu koji pomaže korisnicima da vide:
- što se trenutačno traži na tržištu rada
- koje vještine traže poslodavci
- što njima konkretno nedostaje
da bi lakše pronašli posao.
Važno je svakako da svaki korisnik odabere onaj program dodatne edukacije za koji ima predispozicije.
To znači da je program obrazovanja za kojeg traži vaučer vezan uz dosadašnje obrazovanje, odnosno nadopunjuje postojeće obrazovanje, da je vezan uz postojeće radno mjesto ili prethodno radno iskustvo, odnosno za profesionalne interese i daljnji razvoj karijere – pogotovo ako se radi o osobi koja planira prekvalifikaciju ili je već dijelom se prekvalificirala pa joj dodatna edukacija pomaže da stekne nova i dodatna stručna znanja.
U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje tvrde kako se svi predani zahtjevi odobravaju u roku od 10 dana.
Odnosno, potencijalni korisnik u tom roku dobije povratnu informaciju je li njegov zahtjev odobren ili nije.
Potom se u slučaju pozitivnog odgovora s korisnikom zaključuje ugovor.
Projekt zasad prekratko traje da bi bilo negativnih reakcija na njegovu primjenu.
Isto tako ističu kako su razvili i projekt praćenja korisnika tijekom edukacije i izvještavanja stručnih službi Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje kako bi krajnji korisnici uredno prijavljivali proces edukacije, izvještavali o tome koja su znanja i na kraju koju ispravu o stjecanju dodatnih i novih vještina stekli.
Naravno, na taj način smanjuju se i značajno onemogućuju moguće nepravilnosti.
Odnosno, nenamjenska korištenja odobrenih novčanih sredstava i postižu zadani ciljevi.
Autor: Darko Markušić
Projekt ‘mimladi.hr - novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.
