Često puta u Hrvatskoj pronaći posao je, kako bi se kolokvijalno reklo, znanstvena fantastika.
No, u moru različitih ponuda za posao ipak se pronađe neka prava.
Neka od pitanja kojima ćemo se baviti u ovome tekstu su:
- jesu li mladi u današnje vrijeme financijski pismeni,
- što to uopće znači te
- znaju li mladi osnove tijekom razgovora za posao.
Samom financijskom pismenošću bavi se i Ministarstvo financija Republike Hrvatske.
Na službenoj stranici ističu da je financijsko obrazovanje potrošača postalo sva važnije zbog sve složenijih financijskih proizvoda i usluga.
Naime, financijska pismenost potrebna je da bi potrošači mogli lakše donositi odluke utemeljene o financijskim proizvodima i izrađivati osobne ili obiteljske proračune u skladu sa svojim potrebama.
Nadalje, Ministarstvo financija je - kao nositelj financijske pismenosti - izradilo okvir financijske pismenosti potrošača.
Cilj je, navode, u razvijanju kvalitete, kanalima distribucije, provođenju već poznatih i učinkovitih aktivnosti.
Taj dokument obuhvaća građane svih dobnih skupina u Hrvatskoj putem formalnog i neformalnog oblika obrazovanja.
“Akcijski plan izrađen je kao ‘živi dokument’ podložan prilagodbama i eventualnim budućim promjenama u društvu”, poručili su iz Ministarstva financija.
Osnovana je Operativna radna grupa za praćenje provedbe mjera i aktivnosti, a onda sastanke održava svaka tri mjeseca na kojim se raspravlja o provedbenim aktivnostima i ostalim pitanjima relevantnim za financijsku pismenost.
Pritom, važna je kontinuirana suradnja između javnog i privatnog sektora u cilju jačanja međusobnih odnosa i poticanja daljnje suradnje.
Potreba financijskog obrazovanja vidljiva je zbog nedovoljnog znanja o osnovnim ekonomskim i financijskim pojmovima.
Ljudi često podcjenjuju ili precjenjuju svoju financijsku snagu, rijetko se vodi osobni ili obiteljski proračun te dosta često nemaju troškove pod kontrolom.
Da zaključimo - financijska pismenost kombinacija je:
- informiranosti,
- znanja,
- vještina,
- stava i
- ponašanja potrebnih za donošenje ispravnih financijskih odluka i - u konačnici - postizanja osobne financijske dobrobiti.
Istraživanje
U Hrvatskoj su provedena dva istraživanja koja se tiču financijske pismenosti - 2015. i 2019. godine.
Rezultati istraživanja iz 2019. godine pokazuju blagi porast u odnosu na 2015. godinu.
Naime, prosječna ocjena financijske pismenosti iznosi 12,3 od ukupno 21 boda u odnosu na 11,7 bodova iz 2015. godine.
No, iako je došlo do povećanja ukupne razine financijske pismenosti u Hrvatskoj, mladi u dobi od 18 do 29 godina i dalje pokazuju najveći nedostatak financijskog znanja i vještina.
Prihod i profit
Prihod je, prema definiciji, novčana protuvrijednost koja je ostvarena prodajom proizvoda ili usluga.
Profit je razlika između prihoda i rashoda u slučaju kada su prihodi veću od rashoda.
U slučaju da je rashod veći od prihoda, tada je to gubitak.
Kako se obračunava plaća?
Plaća je jedan od temeljnih prava Zakona o radu, ona predstavlja određenu naknadu radniku za njegov rad.
Radnicima plaća predstavlja osnovni izvor prihoda i omogućava mu podmirenje svakodnevnih životnih potreba, ali utječe i na osjećaj vrijednosti.
Obračun plaće sadrži:
- podatke o poslodavcu (za pravnu osobu: tvrtku, sjedište, OIB i IBAN) te za fizičku osobu (ime i prezime, adresu i IBAN, odnosno broj računa)
- podatke o radniku
- razdoblje, odnosno mjesec za koji se plaća ili naknada isplaćuje
- podatke o ostvarenim satima te druge podatke o kojima ovisi iznos plaće te iznos plaće po tim osnovama, odnosno podatke o satima za koje radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće i iznos te naknade
Bruto plaća je iznos na koji se obračunavaju doprinosi, porez i prirez.
U tu plaću ulaze primici od rada:
- redovan,
- prekovremeni rad,
- dodaci za minuli rad i slično.
Za takvu plaću koristi se termin Bruto 1.
Bruto 1 je iznos na koji se obračunava mirovinsko, porez i prirez.
To je, dakle, iznos, koji se vidi na vrhu platne liste, no ne i na izvatku tekućeg računa.
Iz tog iznosa isplaćuje se doprinos za mirovinsko osiguranje i to na temelju generacijske solidarnosti (I. stup) te na temelju individualne kapitaliziranje štednje (II. stup).
Doprinos za I. stup iznosi 15 posto i obuhvaća sve osiguranike.
Bruto 2 pak je ukupni trošak zaposlenja u tvrtki, odnosno iznos koji poslodavac mora zaraditi da bi se na kraju dobila neto plaća.
To je, zapravo, minimalni iznos koji se mora stvoriti radom da bi tvrtka sa zaposlenom osobom bila na financijskoj nuli.
Bruto 2 uključuje bruto 1 iznos te doprinose za zdravstveno osiguranje.
Navedeni doprinos obavezan je obračunavati i isplaćivati - poslodavac.
Novac koji se primi na račun naziva se neto plaća.
Valja napomenuti da to nije iznos nečijeg rada.
Neto plaća pripadne nam tek nakon što, kako bi se reklo, država uzme svoj dio kolača.
Nova minimalna plaća
U Narodnim novinama objavljena je Uredba o visini minimalne plaće za 2022. godinu koja stupa na snagu 1. siječnja 2022. godine.
Uredbu je donijela Vlada Republike Hrvatske, a na temelju članka 6. Zakona o minimalnoj plaći.
Visina minimalne plaće za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. godine utvrđuje se u bruto iznosu od 4687,50 kuna.
To je uvećanje iznosa minimalne plaće za 2022. godinu u odnosu na 2021. godinu od 437,50 kuna u bruto iznosu.
Nova minimalna plaća je plaća koja će se obračunavati za mjesec siječanj, a isplaćivat će se u veljači 2022. godine.
Uredbom o visini minimalne plaće određeno je da će minimalna neto plaća od 1. siječnja 2022. godine iznositi 3750,00 kuna.
To je za 350,00 kuna više nego u 2021. godini.
Podsjetimo, minimalna plaća za 2021. godinu u neto iznosu iznosila je 3400,00 kuna, a u bruto iznosu 4250,00 kune.
U iznos minimalne plaće ne ubrajaju se:
- povećanja plaće s osnove prekovremenog rada,
- noćnog rada,
- rada nedjeljom,
- blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi te
- dodataka za otežane uvjete rada.
Mirovinski stupovi
Prvi stup naziva se stupom generacijske solidarnosti, što znači da osobe koje rade izdvajaju doprinose za mirovinsko osiguranje.
Iz tih se doprinosa isplaćuje mirovina sadašnjim korisnicima prava na mirovinu.
Osim doprinosima osiguranika, prvi stup financira se i iz državnog proračuna.
Pravo na mirovinu može se ostvariti npr. zbog:
- starosti (starosna mirovina),
- djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti (invalidska mirovina) ili
- u slučaju smrti osiguranika ili korisnika (kada članovi obitelji mogu ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu).
Ako ste u radnom odnosu ili obavljate samostalnu ili profesionalnu djelatnost, obveznik ste izdvajanja doprinosa u prvi stup mirovinskog osiguranja.
U prvom stupu vrijedi ona: “Dajete, ali i vama će se jednom davati”.
Svota koju izdvajaju osiguranici ovog stupa mirovinskog osiguranja je zakonom određena i, kao što smo ranije spomenuli, iznosi 15 posto od bruto plaće svakog osiguranika.
Drugi stup mirovinskog osiguranja predstavlja individualnu kapitaliziranu štednju.
“Individualna“ znači da je riječ o vašoj osobnoj imovini, odnosno da se uplaćena sredstva evidentiraju na vašem osobnom računu.
“Kapitalizirana“ znači da prilikom uplaćivanja u odabrani obvezni mirovinski fond vi zapravo ostvarujete i neki prinos od tog ulaganja.
Te aktivnosti možemo usporediti s 2u1 proizvodima, gdje osim primarnog cilja – uplaćivanja u fond kao nekog oblika izdvajanja novca, ostvarujete i drugi cilj – prinos od svog ulaganja.
U ovaj stup obvezni smo uplaćivati pet posto od bruto plaće.
No tu postoji veća sloboda utoliko što sami možemo birati obvezni mirovinski fond i kategoriju obveznog mirovinskog fonda u koju ćemo uplaćivati taj iznos.
Prvi stup mirovinskog osiguranja obvezan je i jedan je za sve osiguranike, za razliku od drugog stupa, koji je također obvezan, ali u njemu imate pravo na izbor fonda.
Što se tiče trećeg mirovinskog stupa, on predstavlja dodatak koji osoba može dobrovoljno izabrati i kao takav je stvar osobnog izbora.
Treći stup može se zamisliti kao dodatak na mostu sazdanom od dva obvezna stupa.
Jednako kao i drugi stup, treći stup predstavlja individualnu kapitaliziranu štednju.
Da rezimiramo, u obvezni mirovinski fond obvezni ste ulagati s drugim radno sposobnim ljudima kako biste jednog dana mogli sigurno zakoračiti u treću životnu dob i ostvariti prava na svoju mirovinu.
Ipak, osim navedenog obveznog ulaganja, možete ulagati i u dobrovoljni mirovinski fond kako biste jednog dana od svog ulaganja potencijalno ostvarili veću mirovinu.
Porez, prirez i doprinosi
Radnik koji prima plaću obveznik je poreza na dohodak od nesamostalnog rada, prireza porezu na dohodak i doprinosa iz plaće.
Obveznik obračuna, obustave i uplate navedenih davanja u ime radnika je poslodavac.
Porez na dohodak od nesamostalnog rada plaća se na bruto plaću umanjenu za iznos doprinosa (20 posto) i osobnog odbitka što čini poreznu osnovicu.
Osobni odbitak je 4000 kuna mjesečno i može se uvećavati ovisno o životnim okolnostima (uzdržavani članovi obitelji, invaliditet).
Porez na dohodak plaća se na poreznu osnovicu po stopama od 20 posto, odnosno 30 posto ovisno o visini oporezivog dijela plaće.
Prirez porezu na dohodak plaća se na iznos poreza na dohodak i to u slučaju kada radnik ima prebivalište odnosno uobičajeno boravište na području općine ili grada koji su svojom odlukom propisali prirez porezu na dohodak.
Doprinosi iz plaće plaćaju se za mirovinsko osiguranje u iznosu od 20 posto bruto plaće (za osobe u drugom stupu mirovinskog osiguranja plaća se 15 posto na temelju generacijske solidarnosti, a pet posto na temelju individualne kapitalizirane štednje).
Porezna obveza umanjuje se za 100 posto mladima do 25 godina života te za 50 posto mladima od 26 do 30 godina života za plaću do godišnje osnovice od 360.000 kuna.
To pravo ostvaruje se temeljem godišnjeg obračuna poreza na dohodak.
Autor: Lorena Šipek
Projekt ‘mimladi.hr - novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.
