Posljednji popis stanovništva, prema kojem nas je 400 tisuća manje nego 2011., još nas je jednom ponukao da malo više počnemo razmišljati o, uvjetno rečeno, manjim sredinama, a pogotovo mladima u njima. Kakve su njihove mogućnosti, ostaje li sve doista na odlasku u veće sredine ili ipak ima optimizma za mlade?
Prema podacima Eurostata, udio mladog ruralnog stanovništva u dobi od 15 do 24 godine u ukupnom broju mladih u Hrvatskoj iznosio je oko 40 %. Pritom su mladi u ruralnim područjima posebno osjetljiva skupina čije se nezadovoljstvo životom u lokalnoj zajednici ocrtava i na perspektivu čitave Hrvatske. U Hrvatskoj se, prema podacima Eurostata, 17 % mladih iz ruralnih krajeva, u usporedbi s 8 % mladih iz urbanih sredina, nalazi izvan obrazovnog sustava i tržišta rada. To se ocrtava na slabije imovinske prilike ruralnih od urbanih mladih, koji prema podacima istraživanja koje je proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, raspolažu s prihodima kućanstva koji su znatno ispod nacionalnog prosjeka. Stoga ne iznenađuje da je posljednje desetljeće obilježeno depopulacijom ruralnih krajeva, posebice u smislu povećane migracije mlađeg ruralnog stanovništva u gradove ili u inozemstvo. Također, podaci pokazuju kako su mladi na selu u prosjeku slabije obrazovani od mladih iz urbanih krajeva, a 8 desetina ih još uvijek živi s roditeljima.
Uzroke nezadovoljstva mladih iz seoskih krajeva treba tražiti i u nezadovoljavajućim uvjetima obrazovanja, nedostatnoj mreži socijalnih usluga i kulturnih sadržaja, te nedostatku karijernih mogućnosti. Mladi iz ruralnih naselja više od onih iz većih sredina percipiraju značajne prepreke na svom putu prema visokom obrazovanju te, posljedično, u većoj mjeri upisuju strukovne škole te postižu niže rezultate u odnosu na učenike odrasle u gradovima. Kada je riječ o mladim poljoprivrednicima, podaci pokazuju da veličina zemljišta koje imaju u posjedu ne omogućava konkurentnost u postojećim tržišnim uvjetima. Analize Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu uključile su i stavove o najvećim problemima s kojima se susreću mladi u ruralnim krajevima, pri čemu se ističu nezaposlenost, važnost „veza“, a ne sposobnosti i stručnost, nedostatak životne perspektive i nizak životni standard.
Interesi mladih iz ruralnih krajeva obuhvaćaju obiteljski život i provođenje slobodnog vremena sukladno vlastitim interesima, tako obuhvaćaju i školovanje, zapošljavanje, putovanja i migracije. Potonji interes visoko je iskazan među mladima iz ruralnih krajeva, koji kao motive odlaska u veće gradove u Hrvatskoj ističu lošu ekonomsku situaciju, nezaposlenost, neriješeno stambeno pitanje, neadekvatne plaće, raširenu korupciju u društvu te negativan odnos prema selu i poljoprivredi kao ekonomskoj djelatnosti. Izlaz iz ovog svojevrsno začaranog kruga mladi iz ruralnih krajeva vide u poboljšanju ukupne društveno-političke i ekonomske situacije u zemlji, kao i u razvoju infrastrukture i ulaganju u ruralne krajeve. Potreba za ulaganjem naročito je izražena kada je riječ o otvaranju lokalnih višenamjenskih centara za mlade u kojima bi mladi mogli dobiti relevantne informacije u području obrazovanja, zapošljavanja, mobilnosti, smještaja za mlade, računalnih radionica, održavanja tribina o aktualnim temama i problemima društva i mladih, a ovi bi višenamjenski centri služili i za mjesto kreiranje vlastitih sadržaja, pojasnili su za portal zaposljavanje.mimladi.hr iz Instituta za društvena istraživanja.
Nezavisna udruga mladih: Nismo optimistični
Uz Institut, obratili smo se i mladima, točnije Nezavisnoj udruzi mladih. Oni po ovom pitanju nisu bili optimistični.
„Nemamo baš pozitivnih iskustava jer mnogo mladih odlazi raditi u Zagreb ili negdje vani. Ovdje nema prilika, pogotovo u sektoru obrazovanja ili nekakvom intelektualnom sektoru. Mladi se uglavnom mogu referirati na ruralna područja, gospodarstvo, poljoprivredu i slično. Tu su i manje mogućnosti obrazovanja i dodatnog usavršavanja, a mladi se i dosta susreću s geografskim preprekama, pa zbog toga ne mogu sudjelovati u aktivnostima u kojima bi stekli razne sposobnosti. Mi pomažemo da se organiziraju aktivnosti, što nam je u posljednje vrijeme otežano zbog korone, ali to nije jedini razlog, što nam je i pokazao posljednji popis stanovništva“, poručili su iz Nezavisne udruge mladih za zaposljavanje.mimladi.hr.
Ipak, postoje i prednosti mladih u manjim sredinama u odnosu na njihove vršnjake u većim sredinama.
„To su sigurno povećani osjećaji za zajedništvo i solidarnost. Uvijek će se primjerice netko odazvati na volonterske akcije, mislimo da ipak više nego u većim sredinama“, poručili su nam.
Je li izlaz možda u samozapošljavanju?
„Ono što vidimo i znamo iz razgovora je to da dosta mladih nema mogućnost za daljnje obrazovanje, pa se nakon srednje škole odu zaposliti gdje mogu. Uglavnom se okreću poljoprivredi ili drugom obliku ruralnog gospodarstva i tu je najveći odjek što se tiče samozapošljavanja“, rekli su nam iz spomenute udruge.
Smatraju i da su mladi nedovoljno informirani od strane lokalne zajednice i države. Kao primjer ističu da im se ni ne jave za rezultate natječaja na koje su se prijavili.
„Postoji smetnja u komunikacijskom kanalu, a mladima se ne pruža mogućnost za edukacijom“.
Ipak, kako su nam rekli, žele potaknuti mlade da budu što više aktivni u lokalnoj zajednici i da svojim razmišljanjima doprinosu u funkcioniranju iste. To bi, poručili su, bilo najbolje suprotstavljanje pasivnosti, a dovelo bi do aktivnijeg i inkluzivnijeg društva.
Pitali smo Ured za demografiju i mlade gdje se krije uzrok problema
Obratili smo se i državnim institucijama, konkretno Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade. Najveći izazov mladih u ruralnim sredinama odražava se u mogućnostima osobnog i profesionalnog razvoja, istaknuli su za zaposljavanje.mimladi.hr.
„Uzroci ovog problema kriju se u nedostatku mogućnosti za mlade u ruralnim krajevima, nedostatku adekvatnih usluga, otežanom pristupu informacijama i otežanom uključivanju u aktivnosti koje su dostupne uglavnom u urbanim sredinama te visokoj stopi nezaposlenosti. Upravo to dovodi do jače mobilnosti ovih mladih u urbana područja, ali i druge zemlje“, analizirali su.
Kako je pitanje iseljavanja mladih zajednički problem zemalja EU, nastavili su, smatraju „značajnim poduzimati aktivnosti usmjerene na poticanje mogućnosti za mlade u ruralnim i udaljenim područjima kako bi ih se potaknulo na ostanak te spriječilo masovno iseljavanje u urbana područja i inozemstvo“.
Dodali su da je Vlada iskoristila priliku predsjedanja Hrvatske Vijećem EU te je upravo mlade u ruralnim područjima prepoznala kao prioritet svog predsjedanja, a u tom kontekstu ističu dva dokumenta: Zaključke Vijeća o pružanju mogućnosti za mlade u ruralnim i udaljenim područjima i Rezoluciju o ishodima 7. ciklusa Dijaloga Europske unije s mladima.
„Iznimno je važno kontinuirano propitivati potrebe mladih i razvijati mogućnosti za mlade kroz zajedničko djelovanje svih ključnih dionika na nacionalnoj i lokalnoj razini, u suradnji i partnerstvu s organizacijama civilnoga društva“, naglasili su iz Ureda.
Naveli su i mjere, odnosno provedbe aktivnosti koje, kako tvrde, odgovaraju na potrebe i probleme mladih te utječu na povećanje kvalitete njihova života i sprječavanje socijalnog isključivanja.
Za početak, istaknuli su vlastiti natječaj za dodjelu financijskih sredstava za projekte udruga usmjerenih mladima za 2021. godinu u iznosu od 10.000.000 kuna, zatim Odluku o dodjeli financijskih sredstava za provedbu projekata usmjerenih mladima za financijsku potporu iz raspoloživih sredstava dijela prihoda od igara na sreću i Državnog proračuna za 2020./2021., temeljem koje su udrugama mladih i za mlade dodijeljena sredstva za 105 projekata u iznosu od 9.976.372,40 kuna. Kako ističu, poseban naglasak stavljen je na prioritetno područje „Mladi u ruralnim sredinama“, za koje je osigurano 20 % ukupnog iznosa financijskih sredstava, za aktivnosti koje odgovaraju na potrebe i probleme mladih u ruralnim sredinama te stvaraju dodatne mogućnosti za mlade, koje utječu na povećanje kvalitete njihova života i njihovu veću uključenost u zajednicu.
Spomenuli su i javni poziv za Poduzetništvo u kulturnim i kreativnim industrijama Ministarstva kulture i medija, mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji provodi mjere aktivne politike zapošljavanja u okviru provedbe pojačane garancije za mlade. U sklopu toga uspješno je aktivirano 336.816 mladih osoba, zaključno sa svibnjem 2021.
Napomenuli su u mjeru „Plaćanje za mlade poljoprivrednike“, kojom je dodijeljeno 2 % godišnje omotnice izravnih plaćanja, a ukupno je za razdoblje 2015. – 2020. odobreno za plaćanje za mlade poljoprivrednike 304,4 milijuna kuna. Istaknuli su i porezno rasterećenje dohotka za mlade do 25 i 30 godina.
Najpozitivniji primjer su mladi poljoprivrednici
Zanimalo nas je koje su konkretne prednosti za mlade u manjim sredinama. Odgovor je – poljoprivreda.
„Postotak mladih poljoprivrednika u Hrvatskoj je 13 % od ukupnog broja poljoprivrednika, dok Strategija poljoprivrednog razvoja do 2030. predviđa 20 % mladih poljoprivrednika u ukupnom broju. Kao usporedbu navodimo da je prosječni postotak mladih poljoprivrednika u Europskoj uniji svega 6 %“, odgovorili su nam.
Također, razvoj seoskog turizma i rast broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava prilika je za mlade i poticanje njihovog ostanka u ruralnim sredinama. Svakako je u tom smislu potrebno i ohrabrivati mlade za bavljenje i poljoprivredom te poduzetništvom u poljoprivredi, kao grani koja podupire ugostiteljstvo i turizam, dodali su.
„Promatrajući mlade kroz demografski kontekst, važno je kontinuirano ulagati dodatne napore u ujednačavanje šansi mladih iz ruralnih sredina i mladih s manje mogućnosti te buduće mjere usmjeriti na uključivanje, promicanje jednakih mogućnosti, aktivno sudjelovanje te poboljšanje zapošljivosti svih mladih.
Cilj dijaloga s mladima je jačanje njihovog položaja u društvu i međusobne razmjene informacija, ideja i iskustava i potrebno je kontinuirano raditi na njegovom razvoju i osnaživanju. Paralelno je potrebno jačati i svijest na svim razinama o važnosti tema značajnih za mlade“, pojasnili su.
Što se tiče planiranja projekta, rekli su nam da će poseban u obzir uzeti i za posljedice pandemije koronavirusa, ali i potresa.
Tematske konferencije i okrugli stolovi, webinari i seminari, istraživanja, analize, manifestacije za mlade i organizirani susreti s donositeljima odluka u politikama za mlade na svim razinama, priznanja za društveni angažman i rad među mladima i za mlade, neke su od planiranih aktivnosti, a moći će ih se pratiti i kroz kampanje usmjerene uključivanju što većeg broja mladih i putem službenog portala za mlade Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade mladihr.hr koji vode mladi te na Europskom portalu za mlade, naglasili su.
Što se tiče poruke mladima, iz ureda su nam zaključno poručili da je kontinuirano prenose, a to je da je glas mladih bitan i da se aktivno trebaju i mogu uključiti u kreiranje politike za mlade kako bi one bile usklađene s njihovim stvarnim potrebama, po mjeri mladih.
Autor: Josip Senjak
Projekt ‘mimladi.hr - novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.
