Lovre Marušić (29) mladi je hrvatski glazbenik čija je virtuoznost za klavirom doživjela priznanje.
Priznanje je bilo u obliku nagrade 'Ivo Vuljević' za najboljeg mladog glazbenika u 2021. godini.
Lovre je u razgovoru za naš portal otkrio:
- svoje uzore,
- što ga je inspiriralo na bavljenje glazbom,
- a poslao je poruku mladima koji se žele baviti glazbom kao zanimanjem.
Na početku razgovora otkrio nam je kako je počeo njegov put.
Počeo sam svirati klavir sa šest godina.
Kao inspiracija i uzor je bila moja sestra Ivana Žužul koja je danas profesorica u Imotskom.
A također potječem iz glazbene obitelji.
Tata je bio u bendu zvanom 'Mirabela', gdje je pjevao i svirao gitaru.
Majka je svojevremeno učila harmoniku te je zapravo klavir bio prirodan odabir pošto smo imali instrument doma.
Može se reći da sam kasnije tek shvatio osvijestio da će ozbiljna glazba biti moj poziv.
Počeo je svoju priču naš sugovornik.
Prve pijanističke korake započeo je u rodnom Omišu, kod Rozarije Samodol.
Na poziv slavne ruske pijanistice Natalije Trull 2006. godine otišao sam u Moskvu na Centralnu muzičku školu pri Državnom konzervatoriju 'P. I. Čajkovski'.
Diplomirao sam na Muzičkoj akademiji u klasi Ljubomira Gašparovića.
Poslijediplomske studije nastavio sam u Hochshule für Musik Franz Liszt u Weimaru u klasi Grigoryija Gruzmana.
Trenutno sam zaposlen na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u zvanju asistenta na klavirskom odjelu te sam umjetnički voditelj međunarodnog festivala komorne glazbe 'Ostinato' u Omišu.
Nastupao sam s eminentnim orkestrima i vrhunskim komornim sastavima, kao što su:- The Cleveland Orchestra,
- Zagrebačka filharmonija,
- Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije,
- simfonijski orkestar HNK Split,
- Zagrebački solisti,
- Splitski solisti i dr.
Nastupao sam diljem Lijepe naše, ali i u:
- SAD-u,
- Francuskoj,
- Rusiji,
- Portugalu,
- Njemačkoj,
- Austriji, …
Otkrio nam je glazbenik.
Uz to, dobitnik je i srebrne medalje s renomiranog međunarodnog natjecanja Cleveland International Piano Competition 2021. u SAD-u.
Može se pohvaliti i drugim priznanjima kao što su prve nagrade na Međunarodnom natjecanju IMF u Parizu te na 20. Međunarodnom natjecanju u Santa Cecilia u Portu.
U Novom Sadu na Međunarodnom pijanističkom natjecanju 2016. godine osvojio je prvu nagradu, nagradu komisije i nagradu publike.
Iako na upit koji su mu najveći uspjesi ističe sve nagrade, upravo srebrnu medalju iz Clevelanda smatra najvećim priznanjem, odnosno potvrdom svoje međunarodne interpretacije.
Foto: Privatna arhiva autora
A koji mu je karijerni cilj?
Cilj mi je naravno postati profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu te razvijati sebe, svoje znanje, vještine te naravno razvijati pijanističku školu u Hrvatskoj.
Što se tiče glazbenih uzora, ima ih nekoliko. To su, među ostalima:
- Whitney Houston,
- Celine Dion,
- John Mayer,
- Oscar Peterson,
- Oliver Dragojević
A u pijanističkom smjeru Vladimir Horowitz i Michael Pletnev te naravno moji profesori kod kojih sam studirao.
Što se tiče nagrade 'Ivo Vuljević', Lovre je iznimno ponosan i na to priznanje.
Naravno, za svakog mladog glazbenika san je postati glazbenikom godine, tako i meni.
Sama nagrada krunski zaokružuje moje dosadašnje glazbeno djelovanje.
U razgovoru smo otvorili i temu mogućnosti za mlade kada je u pitanju bavljenje glazbom.
Za početak, zanimalo nas je može li se živjeti od glazbe koja nije 'mainstream'?
'Od glazbe zarađujem i živim i ona ista mi je i hobi'
Naravno, može se živjeti od klasične glazbe samo što je pitanje kriterija, tko što sluša i na koji način te se ocjenjuje.
Ključ svega je naravno ogroman trud i sreća.
Odgovorio nam je Lovre.
Na pitanje moraju li se mladi glazbenici baviti drugim poslom i tako glazbu svesti na hobi, ovaj glazbenik je citirao svog uzora:
„Kako je rekao jedan od najboljih pijanista današnjice Michael Pletnev: 'Ja sam sretan čovjek, od glazbe zarađujem i živim i ona ista mi je i hobi'.“
Što se tiče podrške državnih i drugih kulturnih institucija, izrazito je zadovoljan i dodaje da spomenuti itekako potiču mlade u ovom polju.
Moramo biti svjesni da živimo u maloj državi i za kvalitetu i talent se odmah pročuje te smo mi u Hrvatskoj u boljoj poziciji.
Primjerice, moji prijatelji u Rusiji ili Japanu nemaju tu mogućnost.
Ima ih znatno više izvrsnih, ali je teško postići nužno potrebnu vidljivost.
Objasnio je.
Svim mladima koji se žele baviti glazbom, poslao je jasnu poruku.
Volite glazbu i istražujte ju.
Zaključio je Lovre Marušić.
Hrvatska glazbena mladež: Naša misija je da umjetnička glazba nađe put do što više mladih
Ovim povodom obratili smo se Hrvatskoj glazbenoj mladeži koja dodjeljuje nagradu 'Ivo Vuljević'.
U sadržajima vertikale kvalitetnog obrazovanja i odrastanja mladih ljudi glazba ima iznimno važnu i vrijednu ulogu.
Svaki projekt Hrvatske glazbene mladeži ima osmišljenu i korisnu zadaću prije svega u pomoći koja se pruža mladim umjetnicima na početku karijere, kao i u odgoju mlade publike i njezinu obrazovanju i pripremanju za budućnost u kojoj će svijest o važnosti glazbe i umjetnosti u cjelini kao dijela nacionalne kulture biti nezaobilazni dio svakodnevice.
Sve naše programe pripremamo sa znanjem, pažnjom i ljubavlju, s osobitom željom da približimo glazbu mladoj publici.Surađujemo sa vodećim ustanovama u kulturi, orkestrima i ansamblima:
- Zagrebačkom filharmonijom,
- Operom Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu,
- Muzičkom akademijom Sveučilišta u Zagrebu,
- Simfonijskim orkestrom Hrvatske radiotelevizije, i mnogim drugima. Ujedno, HGM je članica najveće međunarodne kulturne mreže za mlade i glazbu Juenesses Musicales International (JMI) na području edukacije i promocije.
Odgovorio nam je Tonči Bilić, predsjednik Hrvatske glazbene mladeži.
Što se tiče nagrade 'Ivo Vuljević', Bilić ističe da je to najznačajnija i najstarija nagrada za mlade glazbenike u Hrvatskoj.
HGM već više od tri desetljeća prepoznaje najvrednije umjetničke osobnosti među mladim glazbenicima te ovom nagradom podupire njihov daljnji razvoj ističući cjelokupni lik mlade osobe i perspektivu koju takav mladi umjetnik već naznačuje ili možda tek daje naslutiti.
Nagrada 'Ivo Vuljević' sastoji se od diplome, novčanog iznosa i koncerta koji se organizira u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a uz potporu i umjetničku suradnju Zagrebačkih solista.
Popis nagrađenih umjetnika u posljednje 34. godine je impresivan.
Dosadašnji dobitnici su:- Radovan Vlatković,
- Lidija Horvat,
- Dejan Lazić,
- Katarina Krpan,
- Lovro Pogorelić,
- Anđelko Krpan,
- Monika Leskovar,
- Ana Vidović,
- Davor Bobić,
- Martina Filjak,
- Ivana Bilić,
- Jadranka Gašparović,
- Renata Pokupić,
- Luka Vukšić,
- Matija Dedić,
- Krunoslav Babić,
- Zagrebački klavirski trio,
- Kvartet Porin,
- Valentina Fijačko,
- HGM Jazz orkestar Zagreb,
- Tomislav Mužek,
- Akademski duhački kvintet,
- Udaraljkaški ansambl Bing Bang i Igor Lešnik,
- Petrit Ceku,
- Luka Šulić,
- Pavao Mašić,
- Petra Kušan,
- Danijel Detoni,
- Marin Maras,
- Ansambl Cellomania i Valter Dešpalj,
- Aljoša Jurinić,
- Srđan Bulat,
- Filip Merčep,
- Goran Jurić,
- Diana Haller,
- Kaja Farszky,
- Marco Graziani,
- Ivan Krpan,
- Katarina Kutnar,
- Luka Ljubas,
- Franjo Bilić,
- Sara Glojnarić,
- Martina Jembrišak,
- Mia Pećni,
- a u ovog godini to je Lovre Marušić.
Dodao je naš sugovornik.
Ipak, zanimalo nas je jesu li zadovoljni brojem mladih koji se bave glazbom, posebno klasičnom glazbom?
Naša misija je da umjetnička glazba nađe put do što više mladih.
U tom smislu to je vrsta nastojanja koja nema kraja ni zaključka – to je proces koji traje.
Također, iznimno nam je stalo da posredujemo kvalitetnoj, najboljoj mogućoj glazbi, bez obzira na povijesno razdoblje i žanr.
'Situacija s Covidom 19 ugrozila nas je kao i većinu dionika u području izvedbenih umjetnosti '
Iz HGM-a su dodali da je za mlade umjetnike važno da se čuje njihov glas, a spomenuta nagrada je, ističu, najvažniji, ali ne i jedini način.
HGM omogućuje mladim glazbenicima permanentnu edukaciju i to ponajprije u Grožnjanu, u Međunarodnom kulturnom centru HGM-a, gdje svake godine tijekom ljetnih mjeseci HGM organizira majstorske tečajeve i radionice, seminare i predavanja.
U interakciji sa svojim vršnjacima, ali i utjecaju profesora iz cijeloga svijeta proširuju glazbene vidike i izgrađuju tehničke i interpretacijske vještine.
Mnogi od njih sudjeluju u projektima poput Zagrebačkih mladih filharmoničara i Komornog gudačkog orkestra HGM-a.
Također, HGM u Zagrebu organizira i ciklus koncerta Mladi za mlade, platformu gdje mladi glazbenici sviraju svojim vršnjacima.
Preko međunarodne suradnje i stipendija poneki glazbenici sudjeluju i u internacionalnim projektima poput EU Youth orchestra, JM Jazz World orchestra, Svjetskog zbora mladih i mnogih drugih platformi.
Objasnili su nam.
No što je sa suradnjom s državnim institucijama, odnosno Ministarstvom kulture?
Hrvatska glazbena mladež trudi se što više proširiti suradnju na što je moguće veći broj partnera i suradnika, bilo institucionalnih, bilo izvaninstitucionalnih.
Posljednjih godina razvili smo izvrsnu suradnju sa sponzorima i privatnim podupirateljima te zahvaljujući našem vlastitom prihodu uspjeli dosegnuti zlatni standard – na kunu dotacije zaraditi kunu na sve kompliciranijom umjetničkom i obrazovnom području.
Nažalost, situacija s Covid-om 19 ugrozila nas je kao i većinu dionika u području izvedbenih umjetnosti, ali upravo zbog ove naše razgranatosti djelatnosti i velikog entuzijazma uspijevamo preživljavati.Voljeli bismo kada bi ovaj naš rezultat rada bio prepoznat od institucija te kao kriterij bio postavljen i ostalim korisnicima javnih potreba u kulturi.
Naravno, potrebno je istaći da naš rad i djelatnost bez potpore Ministarstva kulture i medija te Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba ne bi bio moguć.
I na tome im zahvaljujemo.
Istaknuo je Tonči Bilić.
Što se tiče otvaranja mogućnosti za mlade i poticanja da ih se što više okuša u ovom području, iz HGM-a su nam odgovorili da se velike mogućnosti otvaraju u takozvanoj kreativnoj industriji.
To je jedno od područja koje bilježi velik rast i potencijalno širenje tržišta.
Mlade glazbenike u takvim okolnostima potrebno je educirati i trenirati na raznim područjima – od temeljnog glazbenog obrazovanja pa do cijelog spektra komunikacijskih, marketinških, produkcijskih, tehnoloških i inih kreativnih znanja i vještina.
Za novu generaciju mladih glazbenika područje njihova djelovanja ne može biti lokalna zajednica nego puno širi europski i svjetski kontekst.
Današnja ograničenja i problemi moraju za njih postati izazovi i prilike.
U tome vidimo i našu i njihovu budućnost.
Zaključio je predsjednik Hrvatske glazbene mladeži.
Autor: Josip Senjak
Projekt ‘mimladi.hr - novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR.
Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK.
Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.
