Podcast možete poslušati na poveznici.
Dobar dan, dragi slušatelji i dobrodošli u današnji podcast. Naša današnja gošća je Nataša Jurkić i ona će nam reći nešto više o svom iskustvu rada na EU projektu. Dobrodošla, draga Nataša.
Hvala.
Hvala ti što si došla te što ćemo imati priliku čuti nešto više o temi koju sam naveo. Možeš li nam se uvodno predstaviti te reći nešto osnovno o radu na projektu i svojoj ulozi u njemu?
Radim kao koordinatorica na jednom EU projektu, no naravno, kao što to u većini organizacija civilnog društva biva, zapravo radim hrpu drugih poslova i projekata, ali ovo je neka udruga s kojom sam počela.
Radim na EU projektu koji se bavi osobama starije životne dobi i tu je moja glavna uloga vođenje dokumentacije vezane uz projekt, obavljanje administrativnih poslove, praćenje provedbe aktivnosti, sudjelovanje u izradi Zahtjeva za nadoknadom sredstava, a to je nekako i najvažniji posao kada se radi na EU projektima.
Naravno, sudjelujem u svim drugim poslovima vezanim uz projekte: komunikacija s partnerima i izvoditeljima aktivnosti, i sl.
Je li ti ovo prvo radno iskustvo, odn. radno mjesto nakon završenog obrazovanja i kako si zapravo došla do njega?
Ako ne računamo studentske poslove koje sam radila tijekom studiranja, ovo je moje prvo radno iskustvo. Zapravo je to bio jedan od prvih natječaja na kojeg sam se javila. Dakle, našla sam oglas na stranicama HZZ-a, javila se na natječaj i nakon toga je bio razgovor i testiranje u istom terminu te su me kratko nakon toga kontaktirali i počela sam raditi unutar neka dva tjedna od tog razgovora.
Dosta brzo i to je dobro za čuti kada je u pitanju mlada osoba i zapošljavanje. Jesi li zadovoljna radnim mjestom, kakvi su uvjeti rada na tom projektu i postoje li možda neki izazovi takvog oblika rada na EU projektima, posebno zato što se ti projekti provode na određeno razdoblje? Jesu li to onda ugovori na određeno, neodređeno i kako to funkcionira?
Jako sam zadovoljna svojim radnim mjestom i unutar tri mjeseca nakon završetka fakulteta sam našla posao te nisam uopće ni sanjala da ću tako brzo naći posao.
Prvenstveno sam bila zadovoljna jer sam stekla neku priliku da radim i da zarađujem novce, ali i da stječem neko radno iskustvo i da primjenim neka znanja i vještine s fakulteta. S obzirom na to da sam završila diplomski studij Socijalne politike, meni je ovo bilo nekakvo idealno radno mjesto jer sam dobila priliku da radim na EU projektu, a za to možemo reći kako je glavno iskustvo koje je nama studentima potrebno.
Vezano uz izazove za rad na projektima, to definitivno jesu i ugovori na određeno, odnosno ta nesigurnost radnih mjesta budući da moje radno mjesto traje dok traje projekt, a ako se nakon toga udruga ili organizacija civilnog društva ne javi na neki novi natječaj i ne dobije neki novi projekt, moje radno mjesto nestaje, a svi znamo kako ide financiranje takvih organizacija. To je zapravo najgori aspekt mog posla.
To je izazov u civilnom sektoru, a poseban je to izazov za mlade koji tek kreću, a to je dobra prilika za prvo zapošljavanje. Postoji li mogućnost fleksibilnog oblika rada na takvim radnim mjestima?
To je dosta širok pojam tako da ne znam na što konkretno misliš… Ali kod nas je praksa da većinom radimo uredovno radno vrijeme, npr. od 8 do 16 h, ali postoji mogućnost ovisno o nekim aktivnostima na projektu.
Primjerice, nama većinu aktivnosti na projektu provode neki vanjski suradnici te na njima ni ja ni voditeljica ne moramo biti, no na nekima moramo biti prisutne, neke moramo mi organizirati, a ako je neka aktivnost poslijepodne ili van našeg radnog vremena onda postoji mogućnost da dođemo kasnije na posao ili idemo ranije doma. Uglavnom prilagođavamo radno vrijeme potrebama projekta.
A rad od doma?
Kod nas baš i nije moguć rad od doma zato što je moj dio projekta većinom vezan uz dokumentaciju za projekt, a nemam ju doma. Ono što imamo na laptopima je na zajedničkoj mreži jer je teško izvedivo da prebacujemo na USB ili šaljemo mailom budući da raspolažemo s ogromnom dokumentacijom.
To je sad postao trend na nekim radnim mjestima gdje se može raditi od doma. Misliš li da se radna mjesta u sklopu EU projekata sve više traže na domaćem tržištu rada?
Mislim da da. Sve se više organizacija civilnog društva, poduzeća i državnih institucija bave EU projektima i sve se više prijavljuju na takve natječaje. Samim time jačaju svoje kapacitete i kapacitete svojih zaposlenih, ali trebaju i veću radnu snagu. Iz mog iskustva dok sam tražila radno mjestu, jako je puno radnih mjesta u sklopu EU projekata i ne samo u sustavu socijalne skrbi nego i u svim drugim područjima.
I meni se čini kako je to sve više naša stvarnost, a i činjenica je da ćemo povući mnogo novaca iz EU fondova. Imaju li radni odnosi na EU projektima neka druga obilježja i specifičnosti u odnosu na klasičan radni odnos?
Već sam spomenula tu neizvjesnost i nesigurnost koja zapravo svima nama predstavlja problem, a pogotovo mladim ljudima koji žive kao podstanari, u najmu i sl. Osim tog negativnog aspekta, rekla bih kako ima puno pozitivnih jer su ta radna mjesta jako specifična i dinamična.
Osim što učiš o tome kako neki projekt funkcionira, kako ga voditi i kako voditi dokumentaciju, stekneš i milijun nekih drugih znanja i vještina te upoznaješ ljude. Razvijaš se na svim poljima na kojima se možda ne bi razvio na nekom drugom radnom mjestu i u drugačijim uvjetima. Ovakva radna mjesta od osobe traže puno, ali i daju puno.
Sigurno kako civilni sektor obuhvaća EU projekte u najvećoj mjeri i imaju priliku za kreativni aspekt. Misliš li da su EU projekti dobra prilika za brojne mlade za stjecanje prvog radnog iskustva ili za one koji su u potrazi za novim poslom, a posebno za one koji su izašli iz sustava obrazovanja? Kakvo je tvoje osobno iskustvo? Nešto si već navela, a možda možeš nešto i nadodati…
Smatram kako je rad na EU projektima dobra prilika za sve. Bez obzira na prethodno radno iskustvo osobe, osim ako je prethodno već radila na EU projektima, mislim kako je to jedno sasvim novo iskustvo i novi način rada koji može obogatiti osobu. Smatram da su oni definitivno najbolja prilika za nas koji tek završimo fakultete ili čak srednje škole budući kako vidim da i u tom području, vezanim uz strukovna zanimanja, ima jako puno projekata.
Mislim kako je rad na EU projektu dobra prilika za sve, ali istaknula bih nas koje izlazimo iz obrazovanja jer na neki način krećemo u taj svijet rada možda lakše nego kada mi socijalni radnici krenemo raditi u Centru za socijalnu skrb. U EU projektu imamo priliku za stjecanje novih znanja i vještina te je drugačija atmosfera, a mislim kako je to za nas početnike idealno.
Misliš li da se onda odgovorni u društvu, tj. donosioci javnih politika za zapošljavanje, trebaju više usmjeriti na to da civilni sektor bude nekakav svojevrsni bazen u koji bi se mogla usmjeriti buduća zapošljavanja mladih? Treba li se više poticati mlade da se zapošljavaju na takvim natječajima kako bi stekli radno iskustvo da bi onda kasnije s jednom ili dvije godine bili poželjni na tržištu rada s boljim plaćama i boljim uvjetima rada?
Rekla bih da da. EU projekti su jako dobra prilika s obzirom na to se preko njih dobivaju određeni novci i puno je lakše financirati zapošljavanje nego u nekoj drugoj instituciji. Smatram da od toga imaju koristi sve strane: organizacija koja bi zaposlila osobu i mlada osoba koja bi dobila priliku da stekne radno iskustvo, a samim time država i društvo.
Slažem se, svima nam je na koristi i ovaj dio rasterećenja države je značajan faktor koji može biti poticaj svim dionicima javne vlasti da se nastave poticati takva zapošljavanja.
S obzirom na trenutno stanje, mislim kako mi dovoljno ne koristimo te resurse koje imamo na raspolaganju kao članica EU. Naravno da je tu neki pomak u odnosu na prijašnje godine dok sam ja još bila na fakultetu, ali smatram da je to jedno područje gdje smo mogli puno više napredovati i više toga iskoristiti.
Misliš li da su EU projekti, pa i ovaj gdje si ti zaposlena, dobra prilika za umrežavanje s pojedincima i organizacijama u okviru projekta te koliko je zapravo takvo umrežavanje korisno za razvoj tvoje karijere u budućnosti? Navela si razvoj vještina - koliko je zapravo sve to korisno za neka buduća zaposlenja?
Mislim kako je to korisno na više razina. Kao što sam rekla, vještine učiš komunicirajući s nekim drugim organizacije i partnerima, ali stječeš i jako puno poznanstava. Na ovom konkretnom projektu imamo jako puno partnera, odn. jako puno različitih organizacija koji se konkretno bave osobama starije životne dobi i tako upoznaješ ljude i njihove korisnike te na neki način stvaraš mreže za neke buduće projekte i radna mjesta.
Mislim da je zapravo u svakom sustavu i na svakom radnom mjestu jako dobro raditi pozitivna poznanstva i veze. Osim što je korisno i na osobnoj razini, jako je bitno i u poslovnom svijetu.
Tako je. Nije samo cilj da budemo poželjni na tržištu rada nego da se i razvijamo tako da je to jedan veliki plus i za tebe, ali i za sve mlade generacije. Za kraj pitanje: vidiš li se u budućnosti kao osoba koja radi na nekom od EU projekata ili izvan tog područja?
Meni je zapravo ovaj rad na EU projektu jako zanimljiv i stvarno uživam u svakom njegovom aspektu. Iskreno vjerujem da, nebitno gdje za koju godinu završila, ću uvijek imati neke veze s EU projektima budući da, kako sam već spomenula, organizacije civilnog društva, domovi za starije osobe ili centri za socijalnu skrb već provode neke projekte, a vjerujem kako će u budućnosti biti toga i više. Gdje god radila, mislim da ću i dalje imati priliku raditi na takvim projektima i više se razvijati u tom pogledu.
Hvala ti, ovo su bile poruke za kraj. Dragi slušatelji, stigli smo na kraj današnjeg podcasta. Hvala vam na slušanju, a posebno hvala tebi, draga Nataša. Imali smo priliku čuti o tvom iskustvu rada na EU projektu i vjerujem da su te riječi bile poticaj i drugim mladima koji možda nisu zaposleni da krenu u tome smjeru. Srdačan pozdrav, dragi slušatelji, do idućeg podcasta.
Autor: Dominik Pavković
Projekt ‘mimladi.hr - novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.
