Podcast možete poslušati na poveznici.
Poštovani slušatelji, dobar vam dan. U današnjem vam podcastu predstavljamo mladog hrvatskog poljoprivrednika Zvonimira Kalića, vlasnika OPG-a Kalić Zvonimir – Croaticanna, koji je odnio titulu najboljeg mladog hrvatskog poljoprivrednika te titulu za najboljeg mladog europskog poljoprivrednika osvojivši treće mjesto.
U podcastu ćemo saznati kako je preuzeo OPG i kako ga vodi, kako plasira svoje proizvode od industrijske konoplje na tržište, tko mu pomaže, kako uspijeva opstati na tržištu bez popularnih EU fondova. Evo, puno toga u 15 minuta.
Hvala puno na pozivu.
Kako je započela vaša poljoprivredna priča, tj. to je zapravo obiteljska priča? Završili ste studij i s obzirom na njega i ono što vam je život donio, jeste li imali neke druge životne planove?
Naravno. Kao i svako dijete, imao sam želje i snove baviti se novinarstvom, glazbom, čak i ekonomijom. Životni putevi su me doveli do bavljenja poljoprivredom. Inače dolazim iz obitelji u kojoj su se roditelji bavili s privatnim sektorom preko 20 godina, a djed i baka su se bavili poljoprivredom. Nakon tih 20-ak godina borbe u privatnom sektoru, došla je ekonomska kriza u kojoj su moji morali zatvoriti dućan i majka je u toj situaciji istraživala što bi bilo bolje započeti dalje: opet nastaviti nešto u privatnom smislu ili ići u sektor poljoprivrede?
Majka je čak bila u Njemačkoj na par dana izvidjeti situaciju i vratila se kući i rekla: “Ja želim biti rob na svojoj zemlji, a ne na tuđoj.” Ja sam za to vrijeme studirao međunarodne odnose i diplomaciju i, začuđujuće, svoj sam diplomski rad prebacio upravo na ovaj biznis kojim se danas bavim - proizvodnja industrijske konoplje. Zašto baš konoplja? Moj vam je dida imao jako puno vlastite zemlje, on i baka su stekli jedno prekrasno imanje. Dida se u svojoj kasnijoj dobi teško razbolio i to je bio slučaj kada smo na njegovo zdravstveno stanje primijenili konopljino ulje. Dida je poživio više nego što su bile prognoze samih doktora.
Danas, nakon što se dida borio aktivnih godinu dana, naslijedio sam njegov OPG i nastavio sam s proizvodnjom industrijske konoplje na našim slavonskim njivama zajedno sa svojom obitelji. Tu svoju obiteljsku priču o ekološkoj proizvodnji industrijske konoplje živim već osam godina. U svojoj proizvodnji imamo preko 30 hektara zasijanih površina, preko 10 godina ekološkog rada i ekološke proizvodnje preko 30 prehrambenih i kozmetičkih proizvoda.
Što bi značilo “ekološki”? Kako nema špricanja ili kako ima puno ručnog kopanja?
I jedno i drugo. Dakle, nema bacanja i korištenja pesticida i herbicida te ima korištenja puno ručnog rada. Zalažemo se na način da dajemo puno ljubavi i truda našim njivama te ih ručno plijevimo, kopamo, konoplju ručno beremo, prirodno je sušimo i kasnije je kroz strojeve i mehanizaciju provlačimo i prerađujemo u novi proizvod.
Kako plasirate svoje proizvode?
Plasiramo ih najviše preko sajmova, raznih manifestacija, društvenih događanja, obljetnica, okruglih stolova i sličnih prigodnih događaja. Na taj smo način htjeli odmah doći do finalnog korisnika i kupca koji bi mogao koristiti naš proizvod. Svih smo ovih godina bili u potrazi za tržištem i prošle smo godine imali priliku ući u jedan projekt s jednim trgovačkim lancem. Dobili smo priliku plasirati se među osam najboljih kandidata i finalista i naše ulje konoplje je danas pronašlo svoj put do dućana. Danas se ono nalazi u 90 dućana po cijeloj Hrvatskoj.
Kako uspijevate opstati? Imate li priljeva financija od strane općine ili države? EU fondove ne koristite?
Imali smo potrebe i želje koristiti EU fondove, no kad god smo htjeli iskoristiti te natječaje, u tim trenucima nismo odgovarali uvjetima. Tako da smo sve što smo do sada stekli, stekli vlastitim ulaganjem i vlastitim financijskim sredstvima. To je jako bitno za napomenuti. Kroz godine rada i stvaranja, naravno da smo prepoznati i od lokalne zajednice, grada Đakova i Osječko-baranjske županije koji nam pomažu na način da prilikom odlaska na sajmove i financiranje ambalaža i etiketa, te i slične troškove možemo opravdati kroz njihove natječaje.
To nam je jedan jako dobar stimulans i vjetar u leđa jer govorimo o obiteljsko-poljoprivrednoj proizvodnji koja jednostavno ima jako puno troškova, zalaganja i truda te je svaka podrška, bilo novčana bilo ovako medijska, je dobrodošla. Kroz svoj posao također pokušavam dosta iskoristiti medijsku pažnju jer nam je to jedan dodatan poticaj i vjetar u leđa kako bi se naše ime čulo i kako bi se naši proizvodi pronašli u raznoraznim dijelovima Lijepe naše i došli do određenih ljudi koji imaju upravo te potrebe.
Vratimo se još kratko na studij. Biste li rekli da vam je studij mnogo pomogao što se tiče posla s kojim radite? Gdje ste i na čemu ste diplomirali?
Međunarodni odnosi i diplomacija Sveučilišta Libertas. Svoj sam studij iskoristi u obiteljskoj proizvodnji i sve svoje snage i znanje koje sam stekao na fakultetu usmjerio sam upravo u taj sektor proizvodnje, odn. u posao. Ovo je možda mali OPG, ali zapravo on radi kao jedna velika firma. I mi mali moramo udovoljavati uvjetima kao i veliki te moramo biti tako posloženi u papirologiji, preradi, proizvodnji, itd.
Jednostavno sam cijelo svoje znanje usmjerio upravo u ovu proizvodnju, čak sam i diplomski rad napisao na temu kako treba napraviti plasman robe prema van. Zapravo možemo reći kako je izvoz robe za ovakav naš slučaj jako dobar potencijal te se nadamo kako ćemo u tome moći i uspjeti, čak su neke i naznake toga. Tako da sam maksimalno iskoristio stečeno znanje u ovome poslu.
Što je s marketingom? Osim medijskog istupanja, kako se reklamirate?
Najviše se reklamiramo preko društvenih mreža: Facebooka i Instagrama. Raznorazne objave i storiji te gledamo da uvijek budu atraktivni, ljudima privlačni, zanimljivi, u trendu s video klipovima i zanimljivim fotkama. Osluškujemo i komentare ljudi koji nas prate i koji nam šalju svoje recenzije i komentare. Na poslu nam je jako bitno iskustvo ljudi i usmena preporuka te nas je upravo to daleko doguralo.
Zapravo tu ima puno posla što se tiče marketinga. Možete li reći kako bi bez tako puno posla i dobre reklame bili jednako uspješni ili biste bili manje uspješni?
Danas društvene mreže puno toga nose i pomoću njih možemo doći do onih ljudi možda nisu čuli za nas. A ako prate ili istražuju određene slične stranice poput npr. biljne proizvodnje i ekološke proizvodnje, onda ljudima znaju iskočiti objave, oglasi i sl. Svakako smo kroz društvene mreže doprli do određenih ljudi, do novih kupaca i do proširenih krugova naših potrošača.
Je li epidemija imala utjecaja na vaše poslovanje?
Definitivno je i u svakom je slučaju ostavila veliki trag. Sjećam se kako nam tih prvih mjesec, dva kada je bilo najžešće s mjerama doslovno nitko nije otvorio kućna vrata jer imamo i prodavaonicu na kućnom pragu gdje prodajemo naše proizvode. Doslovno nam nitko nije došao, pitao i zatražio naše proizvode. No onda su se više aktivirale društvene mreže i web trgovine i sl.
Iako smo imali tih kriznih mjesec, dva, mogu reći kako je ipak hrvatski čovjek mario za hrvatskog proizvođača, pogotovo za malog proizvođača poput nas. Na jedan način nismo bili zakinuti i ipak smo naše proizvode slali gdje god su trebali biti prisutni, kako u Hrvatskoj tako i izvan Hrvatske.
Sad se malo okrenimo prema prošlosti i eurozoni. Što mislite što nam euro može donijeti ili odnijeti?
Kako smo u suradnji s Gospodarskom komorom često sudjelovali na međunarodnim sajmovima, mi smo se već susreli s eurom i morali smo ju koristiti. Jednostavno ne smatram to negativnim, nego čak naprotiv, smatram pozitivnim. Kada za nešto ovdje kažemo 100 kn, u eurima je to dvoznamenkasti broj te mi djeluje kako i ima manje brojeva. Uglavnom, meni je to bilo vrlo specifično i zanimljivo i da ne moram vraćati npr. 11 eura, ja sam to zaokružio na 10 eura. Za jedan taj euro nećemo propasti, zar ne?
Ali susreli smo se s time i mislim kako je to jedan dobar izazov za Hrvatsku i za sve nas te zašto i mi kao zemlja Europske unije ne bi imali istu valutu? Najgora je situacija kada se stranac zatekne u Hrvatskoj i ako mu ne možemo uzvratiti s njegovom valutom koju koristi, a ovako ćemo biti u situaciji da koristimo istu valutu. Mislim da je to samo jedna velika prednost.
Spomenuli ste i povratne informacije krajnjih kupaca i korisnika. Što im industrijska konoplja znači i na koje im sve načine pomaže? Odnosno, koje su uopće njene karakteristike?
Baš sam danas dobio jedan komentar kako je naše masažno ulje “savršenstvo koje je nakon prve konzumacije pomoglo u smanjenju bolova”. Konoplja je inače jako dobra za široki spektar bolesti. Snižava visoki krvni tlak, visoki šećer, visoku masnoću, jača rad srca, mozga, smanjuje bolove. S druge je strane dobra za kosti, kožu, zglobove, kosu, nokte, probavni i živčani sustav,...
Osobe koje imaju čak i većih zdravstvenih poteškoća mogu koristiti proizvode konoplje kao dodatak svojim terapijama jer ne stvara nikakvu kontraindikaciju, a ovdje naglasak stavljamo na ekološku proizvodnju te nema nikakvih pesticida niti herbicida koji bi mogli stvoriti kontraindikaciju. Jednostavno se na čovjeka odražava na način da stvara bolju kvalitetu života. Za nas je mlade to dobra preventiva zbog omega-3 masnih kiselina, vitamina i minerala, a s druge strane djeluje dosta ljekovito.
Volim ljudima rastumačiti da, kada pričamo o konoplji, govorimo o industrijskoj konoplji koja sadržava manju koncentraciju THC-a od 0,2 % te da ne ostavlja nikakve psihoaktivne tvari u krvi nego jednostavno djeluje kao jedan oblik zdrave hrane.
Neke televizijske emisije i neki trgovački lanci dali su vam dobar vjetar u leđa. Što se tiče planova za budućnost, što je s proširenjem posla i zapošljavanjem novih mladih ljudi? Nismo čuli koliko imate zaposlenih. S obzirom da je to OPG, onda pretpostavljamo tko su zaposlenici.
Nas je u obitelji malo, svega nas je četvero: otac, majka, teta i ja. Baka koja nam često pomaže je isto tu sa strane, ali ona nije zaposlenik OPG-a. U sezoni imamo 10-ak ljudi, čak i 15 pa do 20, koji dođu i kod nas zarađuju dnevnicu. Imamo ljude koji kroz sezonu rade po cijele dane 10 - 12 sati. Nas četvero smo inače dio prerade. Došli smo do te faze da smo iskoristili maksimalne kapacitete našeg seoskog imanja i otvorilo nam se tržište poput jednog trgovačkog lanca.
Sada je samo prilika da iskoristimo nešto od novih natječaja EU fondova i nadamo se kako ćemo zadržati ovako malu proizvodnju na našem seoskom imanju, a da možemo podići malu halu za proizvodnju konkretno određenih proizvoda kojih inače u paleti imamo preko 30. Ali ako nam se još konkretizira naše tržište, mogli bi se usmjeriti na određeni proizvod u većim količinama i to onda povlači nova zapošljavanja. Ovdje dolaze ljudi iz naše lokalne zajednice koji su također u potrazi za poslom ili koji nemaju posla.
Iskoristiti mladost, iskustvo, znanje kao što su to moji roditelji s velikim iskustvo privatnog sektora iskoristili u proizvodnji i idemo dići na noge ovaj OPG kako bi jednoga dana postao jedna prepoznatljiva firma koja će se na našim prostorima baviti proizvodnjom industrijske konoplje.
Tko su i kakvi su naši mladi hrvatski ljudi? Imaju li oni puno znanja i perspektivu za biti i ostati u Hrvatskoj te stvarati jednu novu Hrvatsku?
Mislim da ih ima i žao mi je što su ljudi koji se možda nisu ostvarili unutar Hrvatske budućnost potražili izvan nje. Mislim da je sad situacija u kojoj možemo uz određene fondove i natječaje ostvariti svoje snove. Mislim kako je danas poljoprivreda postala jako dobar sektor samozapošljavanja i nudi mnogo toga. Naravno, kada privodimo taj nekakav finalni proizvod kao dodatnu vrijednost onda je to i bolja zarada.
U krajnjem slučaju zapravo smatram da je hrvatska mladež dosta educirana i kvalitetna s visokim obrazovanjem i iskustvom te mislim kako bi trebali svoje iskustvo i znanje podijeliti u Hrvatskoj i dičiti Hrvatsku kao državu gdje god da budu radili. Smatram kako trebaju biti pravo lice naše zemlje.
Što je s vremenom za odmor i predah od rada na zemlji? Je li to u poljoprivredi moguće?
Teško. Pri bavljenju proizvodnjom u poljoprivredi riječ je o satima rada, po 12, 14, čak i do 16 sati. I kada imaš nešto vremena, zapravo se želiš odmoriti, naspavati i nemaš se vremena baviti nekim drugim stvarima. Ja inače malo gajim ljubav prema duhovnoj glazbi pa sam neko vrijeme bio odsutan i s duhovne scene.
Sad sam se napokon malo bolje organizirao pa sam svoje slobodno vrijeme posvetio jednoj novoj pjesmi. Napravili smo mali spot i pjesmu izbacili van te me i to dodatno motiviralo. Neću reći da mi je to ispušni ventil, ali to mi je osobno jedna velika ljubav koja mi daje veliku snagu da se mogu boriti među raznim silama koje su prisutne u raznim svjetonazorima.
Dakle ipak se vremena za odmor i za pjesmu nađe, a odmor je vrlo važan.
Naravno da je odmor bitan jer bez njega ne bi mogli funkcionirati.
Ne bi mogli raditi 16 sati. Zvonimire, hvala na gostovanju u ovom podcastu.
Tako je. Hvala puno i vama.
Poštovani slušatelji, hvala i vama na pozornosti. Gost današnjeg podcasta bio je Zvonimir Kalić, vlasnik OPG-a Kalić Zvonimir - Croaticanna koji je odnio titulu najboljeg mladog hrvatskog poljoprivrednika te titulu za najboljeg mladog europskog poljoprivrednika osvojivši 3. mjesto. Čuli smo njegovu uspješnu obiteljsku poljoprivrednu priču i tko zna koliko ih se još krije u Hrvatskoj.
Mladi ljudi, odvažite se ako sanjate i ako imate neke velike snove. Hvala vam na pozornosti i, do neke iduće prilike, lijepo vas pozdravljam.
Razgovarao: Branimir Gubić
Projekt ‘mimladi.hr - novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.
