U zelenim tehnologijama nemamo ljudi, a to je sjajna prilika za mlade na tržištu rada!
Foto: Pixabay

Visoke cijene energenata potaknule su novi val promišljanja o isplativosti zelenih tehnologija. I dok s jedne strane sve više slušamo o električnim automobilima i obnovljivim izvorima energije, postavlja se pitanje koliko je isplativo baviti se „zelenim“ zanimanjima.


Odvija li se zelena tranzicija dovoljno brzo i prate li je mladi na tržištu rada na adekvatan način? Koliko se mladi zapravo bave zelenim zanimanjima?


O toj temi razgovarali smo s ekonomskim analitičarem Damirom Novotnyjem koji nam je rekao da je interes mladih za zelene tehnologije apsolutno jasan.


„Nazivamo ih disruptivnim ili remetilačkim tehnologijama, to su nova zanimanja za mlade ljude koja donedavno uopće nisu postojala. Tu govorimo o 12 do 15 novih tehnologija za koje naše niti srednje niti visoko obrazovanje u ovom trenutku nema formalno obrazovanje. Za njih nema obrazovnih programa. To su primjerice solarna tehnologija i 3D printing, što je nova tehnologija koja se sada ubrzano razvija. U ovom trenutku za to uopće nemamo ljudi, a to su sve profesije budućnosti za koje se mladi ljudi trebaju direktno ili indirektno pripremati. Ne radi se niti samo o formalnom obrazovanju, ali ipak bi zelene tehnologije trebalo ubaciti u studijske programe, radi se o tehnološkim stvarima, a sve su to sada teme koje su jako aktualne”, rekao je Novotny za zaposljavanje.mimladi.hr.


Na naše pitanje misli li da mladi prate zeleni razvoj na adekvatan način, odgovorio je da im je na raspolaganju čitav niz novih profesija koje se mogu razvijati i u koje se mogu uključivati.


Kako nam je rekao, mladi su u ovom slučaju u prednosti, ali i svi drugi u profesijama koje nemaju budućnosti, pa bi se trebali prekvalificirati.


Zanimalo nas je i jesu li zelene tehnologije rješenje za nezaposlenost mladih, iseljavanje i poteškoće s kojima se osobe tek izašle na tržište rada suočavaju?


„Naravno. To sad više nije nekakav novum, to je područje koje je postalo mainstream, prema tome, dapače, upravo bi to trebalo poticati”, naglasio je naš sugovornik.


Što je s ulogom države? Država, tvrdi Novotny, treba omogućiti cjeloživotno učenje i prekvalifikaciju, što je prema njemu ključ cjeloživotnog učenja jer se tehnologije brzo mijenjaju.


U ovom kontekstu postavlja se pitanje ima li se smisla učiti za neko zanimanje i baviti se njime u trenutku kada je izvjesno da će za 20 godina biti drugačije ili neće postojati. Primjerice, pitanje je hoće li za 20 godina postojati automehaničarski servisi u ovom obliku.


„Premda se taj sektor brzo mijenja, postojat će nešto drugo, kao što postoji radio, tako postoji i televizor, samo u drugačijem obliku”, zaključio je Damir Novotny.


Pitali smo državu na koje načine usmjerava mlade prema zelenim zanimanjima


Na ovu temu obratili smo se i Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Koliko je Vladi i Ministarstvu bitno da se mladi okreću zelenim zanimanjima? Jesu li ona sada bitnija nego ikad prije s obzirom na rast cijena energenata? Na koje načine država potiče mlade koji kreću na tržište rade da se okreću zelenim zanimanjima? Koji su programi u tijeku, koji su eventualni programi u pripremi? To su samo neka od pitanja koja su nas zanimala.


„Transformacija gospodarstva prema zelenim zanimanjima predstavlja i prilike i izazove. No, osnovna je intencija da postane pokretač inovacija, gospodarskog rasta i otvaranja novih kvalitetnih radnih mjesta te da poveća produktivnost rada, zaštitu radnika i slobodnog vremena, a time pridonese usklađivanju posla i privatnog života. Za prilagodbu trendovima na tržištu rada ključan je sveobuhvatan pristup koji uključuje cjeloživotno obrazovanje i osposobljavanje koje odgovara promjenjivim uvjetima na tržištu rada, mjere koje potiču usklađivanje poslovnog i privatnog života te kvalitetne uvjete rada“, odgovorili su nam iz Ministarstva.


Dodali su da je inovativna i kreativna mlada radna snaga pokretač razvoja i preduvjet gospodarskog rasta te da je nužno razviti kvalitetan okvir za kontinuirano stjecanje novih vještina koje će doprinijeti konkurentnosti i zapošljivosti, a posebno u digitalnim i zelenim zanimanjima.


Što se tiče poticaja države da se mladi okrenu zelenom sektoru, naglasili su da je Vlada Republike Hrvatske pripremila cijeli niz mjera za prilagodbu društva zelenoj i digitalnoj tranziciji.


„U 2021. godini Vlada je usvojila Nacionalni program oporavka i otpornosti (NPOO) pa su Hrvatskoj na raspolaganju znatna dodatna sredstva za poticanje zapošljavanja, uz već postojeće EU fondove, poput Europskog socijalnog fonda (ESF), odnosno ESF+ fonda. Neovisno o trenutnoj cijeni energenata ili geopolitičkoj situaciji, kontinuirano radimo na usvajanju i promociji novih tehnologija te prilagodbi gospodarstva i tržišta rada najnovijim suvremenim globalnim trendovima i potičemo tranziciju gospodarstva prema zelenim i digitalnim tehnologijama kroz brojne mjere“, naveli su.


Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i Hrvatski zavod za zapošljavanje potiču uključivanje svih nezaposlenih osoba na tržište rada, s posebnim naglaskom na mlade osobe koje prvi put ulaze na tržište rada, nastavili su, a to se ostvaruje kroz provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja. Mjere uključuju 8 programa, a kojima je cilj poticanje zapošljavanja, samozapošljavanja te dodatnog i cjeloživotnog obrazovanja.


Jedna od najvažnijih mjera su vaučeri


Što se tiče financijskih ulaganja, doznajemo da se svake godine izdvaja oko milijardu kuna za provedbu navedenih mjera. U mjere je od listopada 2016. do travnja 2022. godine ukupno uloženo 6 milijardi kuna i uključeno više od 185 tisuća osoba.


„Jedna od najvažnijih novih mjera vezanih uz prelazak na digitalno, odnosno zeleno gospodarstvo provodi se u okviru NPOO-a, a radi se o provedbi obrazovanja putem sustava vaučera od travnja ove godine. Vaučeri su model brzog i učinkovitog stjecanja vještina potrebnih na tržištu rada koje mogu koristiti i zaposlene i nezaposlene osobe, kojima će se na ovaj način osigurati stjecanje potrebnih vještina za razvoj karijere, zapošljavanje ili zadržavanje radnog mjesta.


Obrazovni programi koji se financiraju putem vaučera su programi za razvoj digitalnih i zelenih vještina. Od predviđenih 30 tisuća do 2026. godine, najmanje 40 % vaučera dodijelit će se mladima, dugotrajno nezaposlenim osobama te neaktivnim osobama. Za vaučere je predviđen iznos u NPOO-u od 300 milijuna kuna.


Ujedno, od ove godine provode se nove mjere aktivne politike zapošljavanja kroz koje će se poticati zapošljavanje povezano sa zelenom i digitalnom tranzicijom gospodarstva. Do kraja 2025. godine ukupno se planira uključiti 26.400 osoba u mjere, pri čemu će posebna pozornost u provedbi biti usmjerena na mlade osobe. Za mjere je predviđen iznos u NPOO-u od 1,1 milijarda kuna“, dodali su.


Republika Hrvatska u svim svojim politikama ističe važnost zelene i digitalne tranzicije, naglasilo je Ministarstvo rada.


„U pripremi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Vlada je posebnu pozornost pridala reformama i investicijama, osobito onima koje se odnose na zelenu i digitalnu tranziciju i transformaciju, koje su okosnica Plana. Mjere i aktivnosti Plana pridonijet će postizanju pametnog, održivog i uključivog rasta, uz povećanje broja radnih mjesta, produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva, kao i jačanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije Hrvatske. Vlada je osigurala da iznos dostupan kroz NPOO bude jedan od najvećih u EU u odnosu na BDP, što će zasigurno pomoći da pratimo korak s najrazvijenijim članicama EU.“


„Skokovi u tehnologijama su nagli, ali vještine se mogu nadograditi“


Je li „zeleni“ sektor koji raste rješenje za nezaposlenost mladih, iseljavanje i poteškoće s kojima se osobe tek izašle na tržište rada suočavaju? 


Iz Ministarstva su nam na to odgovorili da je broj mladih nezaposlenih u Hrvatskoj u kontinuiranom padu, pa je u ožujku 2022. godine broj nezaposlenih mladih iznosio manje od 30 tisuća.


„Dakle, broj mladih nezaposlenih se u mandatu ove Vlade smanjio za gotovo 50 tisuća. Usprkos smanjenju broja nezaposlenih mladih, oni će i dalje biti u fokusu politika zapošljavanja“, pohvalili su se. 


Ipak, naglasili su da je čest problem mladih da nakon izlaska iz obrazovanja nisu u potpunosti spremni za ulazak na tržište rada: „Stoga se mladima putem potpora za pripravništvo, a ako im nedostaju određene vještine, omogućilo korištenje mjera za obrazovanje, a od ove godine imaju priliku koristiti vaučere za obrazovanje. Navedene mjere imaju veće financijske poticaje ako se odnose na zelene ili digitalne tehnologije“.


I Ministarstvu smo postavili upit ima li smisla da se mladi počinju baviti nekim poslovima za koje se najavljuju da će uskoro postati stvar prošlosti.

„Mladim osobama će svako stečeno obrazovanje, znanje i iskustvo itekako vrijediti i u budućnosti. Skokovi u tehnologijama se čine nagli, ali uz kvalitetno prvo obrazovanje, vještine se mogu brzo nadograditi tako da mladi budu spremni za promjene na tržištu rada. Primjerice, osoba koja je završila „klasično“ obrazovanje za automehaničara moći će putem vaučera za obrazovanje steći dodatne vještine za popravke hibridnih ili električnih automobila“, zaključili su iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.


Autor: Josip Senjak



Projekt ‘mimladi.hr – novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.

Skip to content