Podcast možete poslušati na poveznici.
Srdačan pozdrav, poštovani slušatelji. Dobrodošli u podcast u kojem ćemo danas predstaviti koja prava imaju mladi u slučaju nezaposlenosti. Moje ime je Dominik Pavković, a moje današnje gošće su Luci Marin, iz Odjela za aktivnu politiku zapošljavanja, Kristina Fleischer, iz Odjela za posredovanje pri zapošljavanju, te Ana-Maria Ćupić iz Odjela za prava za vrijeme nezaposlenosti pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Poštovane gošće, dobar vam dan i dobrodošle.
Dobar dan.
Mislite li da su mladi u Hrvatskoj dovoljno informirani o svojim pravima u slučaju nezaposlenosti?
Vjerujem da jesu, s obzirom na to da i na Zavodu, na Facebook stranici i na našim kanalima postoje razni podaci o tome koja su njihova prava u vrijeme nezaposlenosti, koje mjere aktivne politike zapošljavanja mogu koristiti i koje su u stvarnosti njihove obaveze kada se prijave na Zavod.
Luci
Također, složila bih se s kolegicom. Hrvatski zavod za zapošljavanje ima svoju web stranicu, odnosno, dvije web stranice i portal Burza rada. Na stranici www.hzz.hr se nalaze osnovni podaci o našoj instituciji, sa kontakt podacima područnih ureda, kao i sa svim aktivnostima koje Zavod nudi prema Zakonu o tržištu rada gdje osobe mogu dobiti sve informacije. Znači, kao što je kolegica rekla, od prava za vrijeme nezaposlenosti i tu su neka novčana davanja, do drugih usluga, prijave u evidenciju, aktivnosti, savjetovanja, usluge mjera aktivne politike zapošljavanja.
Ana-Maria
Zatim imamo aktivan portal mjere.hr gdje se nalaze sve informacije vezane za trenutne mjere aktivne politike zapošljavanja koje Zavod provodi i portal Burza rada koji omogućava svim osobama - nezaposlenima i poslodavcima - da se registriraju i budu aktivni korisnici te da se te dvije skupine međusobno dotiču: ostavljaju radna mjesta, prijavljuju se životopisem te se na taj način stvara taj matching. Evo, Kristina, ako imaš još nešto reći.
Još bih željela istaknuti kako mi kao Zavod i institucija imamo 22 područna ureda sa 99 ispostava gdje rade naši ljudi. Želimo usluge približiti svim korisnicima, a među inima su i mladi. Kada govorimo o mladima, mi u pravilu sa lokalnom zajednicom i s dionicima na lokalnom tržištu rada dosta surađujemo. Prije svega se tu radi o udrugama (tamo gdje postoji udruga za mlade), zatim škole i fakulteti kako bi informirali mlade osobe o njihovim pravima i obavezama, ali isto tako i o uslugama koje mogu koristiti u Zavodu za zapošlajvanje.
Kristina
Koliko mladih koriste ta prava te kakav je profil korisnika?
Mladi koriste ta prava. Samo napomena kako smo prošle godine imali 36 000 prijavljenih mladih nezaposlenih osoba i gotovo 50 % tih mladih koristilo je neko od tih prava koje se nude. Znači, ili pravo na novčanu naknadu ili prava koja proizlaze iz mjera aktivne politike zapošljavanja vezano uz obrazovanje i usavršavanje (oni imaju pravo na novčanu pomoć, plačene putne troškove) ili korištenje mjere pripravništva koja je nekako najbitnija za mlade osobe budući da ih karakterizira vrlo teški dolazak do kvalitetno radnog mjesta i stjecanja prvog radnog iskustva.
Kristina
Što se tiče samih mladih, možemo reći kako su nezaposlene mlade osobe relativno visoko obrazovane. Mi govorimo o osobama koje imaju najmanje srednju stručnu spremu pa naviše, što nije ista situacija kao u mnogim drugim državama Europske unije gdje se radi o osobama koje imaju niske kvalifikacije i koje vrlo rano ispadaju iz sustava obrazovanja. Kod nas se mladi žele obrazovati, obrazuju se, završavaju srednju školu i traže posao u svom zvanju.
Jako zanimljivi nalazi. Možemo onda prijeći i na sljedeće pitanje. Koja prava mogu ostvarivati mladi u slučaju nezaposlenosti?
Prvo je potrebno reći kako se prava za vrijeme nezaposlenosti ne ograničavaju samo na mlade nego ih mogu ostvariti sve osobe koje se po Zakonu o tržištu rada smatraju nezaposlenim osobama. Isto tako, mlada ili stara nezaposlena osoba može ostvariti novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, novčanu pomoć i naknadu troškova prijevoza za vrijeme obrazovanja i osposobljavanja, jednokratnu novčanu pomoć i naknadu putnih i selidbenih troškova, kao i novčanu pomoć za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radno odnosa, što je mjera koju su mladi u jednom periodu najčešće koristili, a sada je više toliko ne koriste.
Ana-Maria
Sljedeće se pitanje zapravo nadovezuje na prijašnje. Možete li nam reći najbitnije informacije o svakom od tih prava?
Prije nego krenemo u razradu toga, možda bi bilo spretnije koristiti termin, ukoliko govorimo o novčanim davanjima koja je kolegica Ana-Maria spomenula, prava na temelju nezaposlenosti, a ove usluge o kojima ćemo Kristina i ja pričati su više usluge, aktivnosti ili mogućnosti. Kristina, možda da ti kreneš s uslugama vezanih uz savjetovanje, a ja bih se onda nadovezala s mjerama aktivnog zaošljavanja.
Luci
Sve nezaposlene osobe, a tu se radi i o mladima, prilikom prijave u evidenciju prolaze kroz individualno savjetovanje. To je bitan korak u kojem se utvrđuju koje su mogućnosti svake osobe i gdje tu osobu treba usmjeriti te koje bi se daljnje aktivnosti trebale poduzeti radi podizanja razine zapošljivosti ili samog zapošljavanja na tržištu rada. Ako se radi o potrebi za podizanje razine zapošljivosti, mi opet imamo gradaciju: radi li se o nižoj razini podrške (npr. radionice kako se predstaviti poslodavcu, kako napisati kvalitetan životopis, kako napraviti samoprocjenu, itd.) ili treba malo ozbiljnija razina podrške (npr. programi aktivacija).
Kristina
Bez obzira što je mlada osoba tek sada prijavljena, ne znači da je ona možda već duže vrijeme izvan svijeta obrazovanja ili svijeta rada. U tom je trenutku jedan aktivacijsko motivacijski program izuzetno bitan. Nadalje, osobe kroz savjetovanje i razgovor iskazuju svoje želje o usmjerenju: prijeći u novo zanimanje, steći nove vještine,... U tom se slučaju poduzimaju aktivnosti vezane uz obrazovanje na tržištu rada. Mi trenutno provodimo veliki broj programa, međutim, to su uglavnom programi za zanimanja koja nedostaju na tržištu rada.
Međutim, vrlo skoro nam kreću tzv. Obrazovanjem putem vaučera. To je kompletno nova aktivnost od ove godine i mi računamo kako će sredinom ove godine započeti. Usmjeravat će se mlade i sve ostale osobe da se osposobljavaju i obrazuju za poslove unutar sfere zelenih i digitalnih poslova. Znači, da stječu vještine jer su one u ovom trenutku u fokusu ne samo Hrvatske nego cijele europske zajednice te i svijeta. Isto tako, od aktivnosti koje se mogu poduzeti sa mladim osobama, imamo tzv. profesionalno usmjeravanje ili profesionalno savjetovanje.
Mi među nezaposlenim osobama, a tako i mladim osobama, imamo pripadnike tzv. ranjivih skupina. Na primjer, kod mladih se tu radi o mladima iz alternativne skrbi - mladi koji dolaze iz domova ili udomiteljskih obitelji te moda nemaju kompletnu podršku te ih se usmjerava na te aktivnosti. Isto tako imamo i osobe s invaliditetom te i tu poduzimamo aktivnosti koje se odnose na profesionalnu rehabilitaciju, itd. Dalje o mogućnostima i samim mjerama aktivne politike zapošljavanja, riječ ću prepustiti kolegici Luci te će ona reći koje su kod mladih najkorištenije mjere.
Uvijek govorimo kako mjere dolaze na samom kraju procesa obrade, tj. kada osoba jednom uđe u naš lijevak/ sustav nezaposlenosti one su na kraju svih aktivnosti ulaska u evidenciju. To je jedna mogućnosti, odn. ako govorimo o zapošljavanju, financijski poticaj koji dobivaju poslodavci ili obrazovne aktivnosti, da se ne ponavljam budući da ih je kolegica Kristina spominjala, s kojima osoba ulazi u sustav obrazovanja i stječe dodatne vještine koje nije stekla svojim redovnim školovanjem.
Luci
Prije nego spomenem same podatke, najčešće intervencije koje smo provodili kao ustanova u 2021. i koje sada po novim kriterijima provodimo u 2022. su: potpore za zapošljavanje, potpore za pripravništvo (kod poslodavaca koji obavljaju gospodarsku aktivnost, u javnim službama - najčešće u naša četiri ministarstva: obrazovanju, socijalnoj skrbi, kulturi i zdravstvu), mjere obrazovanja i osposobljavanja/usavršavanja, potpore za očuvanje radnih mjesta uslijed pandemijske situacije, mjeru kojom dajemo podršku poslodavcima koji obavljaju sezonski karakter (najčešće su to poslodavci na moru) i to je mjera stalni sezonac.
Kada govorimo o mladima, onda u ukupnom broju uključenih u prošloj godini (a ukupan broj svih osoba je bio nešto viši od 31 000) udio mladih je bio nešto viši od 41 %, s time da kada gledamo u kojim intervencijama su zaposleni, najviše su to bile potpore i potpore pripravništva. Zatim, u obrazovanje, samozapošljavanje te se dosta mladih zapošljavalo, ne biste vjerovali, i poslodavci su za njih koristili mjeru stalnog sezonca. To znači kako su mladi odlazili raditi na sezonu i onda su kasnije uzimali taj status stalnog sezonca.
Svakako je dobro reći kako su mladi koji su uključeni u ove mjere mladi koji su kratkotrajno zaposleni, a cilj mjera bi trebao više biti usmjeren na osobe koje su u nepovoljnom položaju. Mlade osobe i jesu u nepovoljnom položaju, ali sama bit mjera aktivne politike je da se, ove osobe koje su u nepovoljnom položaju, dugotrajne i prema uredbama Europske komisije definirane kao ranjive skupine, gurne i vrati na tržište rada. To je najinteresantnija mjera mladima i ove ćemo godine ponovno provoditi potpore pripravništva s time da ćemo ponovno provoditi mjeru pripravništva u javnim službama, ali, kao što sam rekla, to je samo segment koji se odnosi na zapošljavanje u ustanovama iz područja obrazovanja (osnovne i srednje škole), socijalne skrbi (ustanove socijale), zdravstva i kulture.
Dok s druge strane imamo financijski poticaj koji mogu koristiti poslodavci i to oni koji obavljaju gospodarsku delatnosti. Također, kolegica Kristina je spominjala zeleno i digitalno, a to je priča o kojoj se u Europi sada jako puno govori te je ona prešla i unutar naših granica. Stoga ćemo mi kao institucija, osim vaučera koji će se provoditi za obrazovanje digitalne, putem sustava naših mjera davati poticaje koji će se isto zvati potpore pripravništvo i potpore za zapošljavanje, ali će one biti vezane za obavljanje zelenih i digitalnih poslova.
Hvala vam na zanimljivim odgovorima koji su, vjerujem, isto tako bili i zanimljivi našim slušateljima te će im biti na korist. Na kraju, možete li nam reći jesu li ove novonastale okolnosti radi korona-situacije otežale mladima ostvarivanje njihovih prava?
To je jako teško za reći i za procijeniti zato što moramo gledati razinu cijele države. Na početku pandemije smo omogućili svim osobama koje se žele prijaviti u evidenciju prijavu putem elektronske pošte. Veliki dio mladih koji se prijavljivao, prijavljivao se baš na taj način. Međutim, same mogućnosti i sama digitalna pismenost svake osobe je ključ prijavljuje li se netko na taj način ili ne. Kada smo radili neka mala istraživanja, pokazalo se da su u velikim gradovima mlade osobe digitalno pismene i imaju mogućnosti i infrastrukturu kako bi mogli neometano obavljati određene aktivnosti.
Kristina
Međutim, kada se pomaknemo malo van velikih gradova, onda je situacija što se tiče ograničenja zbog infrastrukture nešto lošija nego u gradovima te nemaju te mogućnosti. Mi dosada nismo dobili direktnih prigovora kako se netko zbog tog načina nije mogao prijaviti ili provesti određenu aktivnost. S obzirom da su se provodile i epidemiološke mjere te govoriomo i o socijalnom distanciranju, jedan dobar dio aktivnosti smo prebacili na online kanale i na telefonsku i elektronsku komunikaciju. Nadam se kako su svi uspjeli doći do svih njima interesantnih i relevantnih informacija i dobiti usluge koje su željeli.
Drage gošće, hvala vam na gostovanju. Dragi slušatelji, današnje gošće su bile Luci Marin, Kristina Fleischer i Ana-Maria Čupić iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te su nam objasnile koja prava mladi mogu steći u slučaju nezaposlenosti. Hvala vam na pozornosti. Ja sam Dominik Pavković i lijepo vas pozdravljam do iduće prilike.
Razgovarao: Dominik Pavković
Projekt ‘mimladi.hr - novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.
