Statistika o nezaposlenosti mladih
Unatoč brojnim prognozama i najavama o rastu nezaposlenosti te ekonomskoj krizi u Europi i svijetu uslijed Covid-19 krize, to se nije dogodilo.
Stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj opada već nekoliko godina, samo je u 2020. godini porasla, a prema zadnjim podacima je smanjena, pa iznosi 7,4 %1.
Međutim, i dalje je nešto viša u donosu na pretpandemijsku 2019. godinu1.
Trend pada nezaposlenosti se dogodio i na razini Europske Unije.
Ipak, stopa nezaposlenosti na razini EU je nešto niža u odnosu na Hrvatsku, a iznosila je 6,9 %2.
Unatoč padu nezaposlenosti u Hrvatskoj, i dalje je visoka stopa nezaposlenosti mladih, čak 22,9 %.
Posebno zabrinjava što je među višima u EU2.
Međutim, pozitivno je to što je uz pad nezaposlenosti, zabilježen i trend pada nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj2.
Koje se mjere najviše koriste?
Kako bi se odgovorilo na problem nezaposlenosti (mladih), u RH se primjenjuju mjere aktivnog zapošljavanja kroz koje se razvija poduzetništvo, povećava zapošljavanje te se kroz potpore za obrazovanje, usavršavanje i osposobljavanje ulaže u konkurentnost radnika na tržištu rada1.
Postoji čitav niz potpora (vidi tablicu 1.) o kojima bi se zaista puno moglo pisati pojedinačno, no napravit ćemo pregled onoga što je Hrvatska učinila za mlade po pitanju sigurnijeg zapošljavanja u razdoblju od 2016. do 2020. godine.
Ipak, još treba izdvojiti kako su u 2022. godini uvedene nove mjere aktivnog zapošljavanja, od kojih su neke bile pod velikom pažnjom javnosti i medija kao što je mjera Biram Hrvatsku.
Uz tu mjeru, novost je uvođenje mjera za zelene i digitalne djelatnosti, dok neke od mjera koje se već provode niz godina pokazuju pozitivne rezultate.
U razdoblju od 2016. do 2020. godine je dodijeljeno 4.7 milijardi kuna potpora za 149.580 korisnika.
U 2021. godini se planiralo obuhvatiti još 38.000 korisnika te uložiti 1.3 milijardi kuna1.
Građani su u tom razdoblju najviše koristili potpore poput:
- samozapošljavanja,
- proširenja poslovanja,
- zapošljavanja te
- pripravništva.
U tablicama se prikazuje nekoliko najpopularnijih potpora za zapošljavanje te županije u kojima se najviše koriste.
S obzirom da mladi čine značajan udio korisnika koji se vode u evidenciji HZZ-a kao nezaposleni, oni su ujedno i značajnim dijelom korisnici ovih potpora1.
Precizniji podaci o profilu korisnika koji su u razdoblju od 2016. do 2021. godine koristili spomenute potpore nisu dostupni.
Tako u tablici 2. vidimo da je potporu samozapošljavanja koristio najveći broj građana sa područja Grada Zagreba, odnosno najveći broj sredstava je isplaćen za korisnike u Gradu Zagrebu, dok su građani iz ostalih županija značajno manje koristili navedenu mjeru.
Najmanje se mjera koristila u:
- Splitsko-dalmatinskoj,
- Zagrebačkoj i
- Primorsko-goranskoj županiji.
Promatrajući županije u kojima se najviše koristi ova mjera, vidimo da je riječ o razvijenijim županijama, čija su glavna ekonomska i društvena središta četiri najveća grada Hrvatske.
Radi se o zaista kvalitetnoj potpori koja je značajna pomoć svakom poduzetniku, posebno mladima koji žele započeti vlastiti posao.
Osim ove mjere, u tablici 3. je prikazana mjera proširenja poslovanja koju su građani koristili u razdoblju od 2016. do 2020. godine.
Ovdje je nešto drugačija slika županija u kojima se koristila ova potpora.
Najviše sredstava je isplaćeno građanima u Vukovarsko-srijemskoj županiji, ali nije ni u ostalim županijama nešto manje isplaćenih sredstava.
Treba primijetiti kako se ta potpora koristila najviše u slabije razvijenim županijama koje obilježavaju nepovoljni demografski trendovi.
Posebnu pažnju treba obratiti na Sisačko-moslavačku županiju koju su zadesili potresi krajem 2020. godine.
Za budući razvoj ove županije su upravo ključna ovakva značajna novčana ulaganja u proširenje poslovanja.
S obzirom da je mjera pripravništva (tablica 4.) namijenjena osobama koje prvi puta stječu radno iskustvo, a ta mjera je među popularnijima, može se reći kako se radi o uspješnoj mjeri.
Ova je mjera posebno važna jer se njom mladima daje prilika da steknu radno iskustvo, a nakon toga se i jednostavnije zaposle na drugom radnom mjestu.
Bitno je spomenuti kako postoje potpore za javni i realni sektor.
Što se tiče mjere pripravništva namijenjene za osobe koje rade u realnom sektoru, najviše je sredstava isplaćeno u Gradu Zagrebu.
U ostalim je županijama iskorišteno značajno manje sredstava.
Najmanje sredstava je isplaćeno u Zagrebačkoj i Varaždinskoj županiji.
Osim toga, postoji i mjera pripravništva za javnu upravu za koju se isto može reći da je pokazala uspješne rezultate u promatranom razdoblju.
Ova je potpora najviše korištena u županiji Grad Zagreb, a u ostalim je županijama znatno rjeđe zastupljena.
Najmanje je sredstava isplaćeno u Zadarskoj županiji.
Ipak, u odnosu na mjeru pripravništva u realnom sektoru, ova je mjera korištena i u nekim drugim županijama Hrvatske.
Riječ je o pozitivnom trendu zapošljavanja koji je za svaku pohvalu.
Stoga, neka to bude poticaj i za ostale županije, posebno one manje razvijene dijelove države.
Kao još jedna od popularnih mjera aktivne politike zapošljavanja se navodi potpora za zapošljavanje.
Grad Zagreb je županija u kojoj se najviše koristila ova potpora.
Naravno, jednim dijelom je razumljivo što je tome tako jer taj grad broji najviše stanovnika u Hrvatskoj.
Potpora se najmanje koristila, odnosno najmanje je sredstava isplaćeno u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji.
(Ne)uspješnost aktivne politike zapošljavanja
Što je onda Hrvatska učinila za mlade po pitanju sigurnijeg zapošljavanja do sada?
U odnosu na sve ostale županije, u Gradu Zagrebu je isplaćeno najviše sredstava za potpore zapošljavanja, odnosno najviše korisnika iz tog grada je koristilo tu potporu.
S obzirom na to, dobro bi bilo da druge županije prate taj trend.
Provedbom dosadašnjih kvalitetnih mjera poput primjerice samozapošljavanja te pripravništva te uvođenjem nekih novih mjera, Hrvatska je pokazala kako u skladu sa suvremenim izazovima aktivno radi po pitanju ulaganja u zapošljavanje, a posebno mladih kako bi ih učinila otpornijim na rizike.
Stoga, s obzirom da je stopa nezaposlenosti mladih još vrlo visoka, vidjet ćemo koliko će ove novosti kao i svi dosadašnji napori pridonijeti postizanju pozitivnih trendova glede zapošljavanja mladih.
Literatura:
- Hrvatski zavod za zapošljavanje, 2022. (Dostupno na: https://mjere.hr/o-mjerama-aktivnog-zaposljavanja/)
- Eurostat, 2022.
Autor: Dominik Pavković
Projekt ‘mimladi.hr - novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.
