Paralelno s bitkom za cjepivo i lijek za Covid-19 traje bitka s posljedicama koje opaki virus nosi sa sobom i izvan bolnica.
U bolnicama se liječnici nadljudskim naporima gotovo dvije godine bore za svaki ljudski život.
Jedno od bojnih polja jest tržište rada.
Stručnjaci procjenjuju da su na tržištu rada glavne žrtve rada mladi.
Odnosno, tzv. Covid, korona ili karantenska generacija.
Uz njih se često veže i dodatak – izgubljena generacija.
Kako bi svima mlađima od 30 godina pomogla da se što lakše snađu u ovim teškim vremenima Europska komisija donijela je pojačanu Garanciju za mlade.
Sve države Europske unije obvezale su se na provedbu.
Među njima je i Hrvatska.
Što je Garancija za mlade?
Kako biste znali o čemu se radi, napišimo što je Garancija za mlade.
Europsko vijeće Europske unije u travnju 2013. usvojilo je preporuku o uspostavi Garancije za mlade.
Prema njoj, svaka država članica obvezala se uspostaviti i provesti program Garancija za mlade, uz snažnu uključenost:
- poslodavaca
- službi za zapošljavanje
- ustanova za obrazovanje i osposobljavanje
- službi za potporu mladima.
Države članice, prema Garanciji, mladima su trebale osigurati potpun pristup informacijama o dostupnim službama i potpori.
Tome je tako kako bi mladi što lakše pronašli put do posla.
Također, Europsko vijeće preporučilo je tada državama članicama da što prije provedu svoje programe Garancije za mlade.
Kao i da osiguraju njihovu pravilnu integraciju u programe Europske unije.
Koji se sufinanciraju iz proračuna Europske unije.
Sve države članice izradile su tada nacrt svojih planova provedbe Garancije za mlade.
U tim su se planovima odredili:
- načini na koje se program Garancija za mlade provodio na nacionalnoj razini
- koje su uloge tijela javne vlasti i drugih organizacija
- način na koji će se program financirati
- kako će se pratiti napredak i rokovi.
Što je do sada postignuto na razini Europske unije?
Od kad je Garancija za mlade krenula do danas prošlo je gotovo devet godina.
To je dovoljno da se napravi rezime što je do sada učinjeno na razni cijele Europske unije.
Kako se navodi na internetskim stranicama Europske komisije, Garancija za mlade otvorila je mladima prilike te bila snažan pokretač strukturalnih reformi i inovacija.
Zahvaljujući njoj, većina javnih službi za zapošljavanje poboljšala je i proširila svoje usluge za mlade.
Do neposredno prije izbijanja pandemije bolesti Covid-19, u Europskoj uniji broj se mladih koji:
- nisu zaposleni
- ne obrazuju se
- ne osposobljavaju se
smanjio za približno 1,7 milijuna.
Nezaposlenost mladih bila je rekordno niska u veljači 2020., 14,9 %.
To je bilo tek nekoliko tjedana prije nego što su se zbog pandemije u cijeloj Europskoj uniji počele uvoditi mjere ograničavanja kretanja.
Poboljšavanje makroekonomskog okruženja svakako je imalo utjecaja na te pozitivne promjene.
Ipak, dokazi ukazuju na postojanje znatnog utjecaja Garancije za mlade.
Više od 24 milijuna mladih koji su nekoć sudjelovali u programima Garancije za mlade primilo je ponude za:
- zapošljavanje
- nastavak obrazovanja
- naukovanje
- pripravništvo.
Hrvatska i Garancija za mlade
Garancija za mlade predstavlja sveobuhvatan i višedionički pristup u rješavanju problema nezaposlenosti mladih.
Jedan od elemenata Garancije za mlade je pružanje podrške pri traženju posla te provedba mjera aktivne politike zapošljavanja.
Njih provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje.
Mjere podrazumijevaju potpore za:
- zapošljavanje
- pripravništvo
- samozapošljavanje,
ali i mjere za obrazovanje, sukladno potrebama tržišta rada.
Dio podrške u pripremi za traženje posla odnosi se i na postupke cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i savjetovanja o razvoju karijere.
Ono se provode u specijaliziranim Centrima za informiranje i savjetovanje o karijeri.
U Centrima za informiranje i savjetovanje o karijeri dostupan je i niz besplatnih alata za samoprocjenu.
Oni su dostupni i online.
Putem njih mladi mogu provjeriti što mogu raditi sukladno svojim:
- znanjima
- vještinama
- interesima.
Kako se uključiti u neku od mjera?
Kako bi se uključili u neku od mjera, mladi koji nisu u formalnom obrazovanju i koji su trenutno nezaposleni trebaju se prijaviti u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Mladi koji nisu u formalnom obrazovanju su oni koji nisu u srednjoj školi ili u sustavu visokog obrazovanja.
Prijava se može izvršiti i online, internet portalom www.hzz.hr (https://www.hzz.hr/usluge-poslodavci-posloprimci/).
Nakon prijave se svakoj nezaposlenoj osobi dodjeljuje savjetnik za zapošljavanje.
Sa savjetnikom se dogovara individualni plan traženja posla.
Savjetnik za zapošljavanje ujedno je osoba kod koje će nezaposleni mladi dobiti informacije o mjerama u koje mogu biti uključeni temeljem stečenih:
- znanja
- vještina
- prethodnih radnih iskustava.
Od savjetnika će dobiti i informaciju na koji se način mogu uključiti u mjere.
Što je do sada učinjeno?
Od kad je pokrenuta Garancija za mlade, što je Hrvatska do sada učinila kako bi se mladi što brže aktivirali na tržištu rada?
To smo upitali Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Odgovorili su nam:
"Mladi u Republici Hrvatskoj susreću se prvenstveno s problemom nedostatka vještina koje su tražene na tržištu rada.
Većina nezaposlenih mladih ima završeno srednjoškolsko obrazovanje (više od 60 % njih).
Stoga su unazad nekoliko godina provedene reforme prvenstveno usmjerene u unaprjeđenje sustava srednjoškolskog strukovnog obrazovanja.
Kako bi ga se uskladilo s potrebama tržišta rada.
To između ostalog, podrazumijeva i osnaživanje učenja utemeljenog na radu.
Kao i reformu sustava naukovanja iz nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Ujedno, 2019. godine Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike započelo je s provedbom projekta sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda „Implementacija HKO-a i razvoj alata u povezivanju obrazovanja i tržišta rada“.
On ima za cilj usklađivanje svih obrazovnih programa sa stvarnim potrebama poslodavaca na tržištu rada.
Kao i razvoj Portala tržišta rada kao središnjeg mjesta informiranja o izboru i razvoju karijere".
Dodali su:
"U okviru same Garancije za mlade, 2018. godine razvijen je sustav razmjene podataka.
Koji omogućuje mapiranje osoba u, tako zvanom, NEET statusu.
Tako se može utvrditi iz kojih obrazovnih programa mladi češće ulaze u neaktivnost.
Te se može raditi na razvoju mjera prevencije i mjera kojima ćemo nastojati doći do neaktivnih mladih.
I uključiti ih u sustav podrške pri zapošljavanju ili im pomoći da se vrate u obrazovanje.
Neke od takvih mjera provode se u okviru otvorenog poziva Europskog socijalnog fonda “Pronađi me” .
Jedna od najznačajnijih reformi povezanih s provedbom mjera za mlade usmjerena je na provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja.
Koje su 2017. godine revidirane i snažno usmjerene na zapošljavanje mladih osoba.
Prema podacima kojima raspolažemo, većina mladih koji su bili uključeni u potporu za samozapošljavanje ili potpore za zapošljavanje (uključujući i pripravništvo) bilo je zaposleno i nakon 18 mjeseci po završetku mjere".
Nažalost, pandemija koronavirusa utjecala je na mlade na tržištu rada.
Konkretno, prema aktualnim podacima udio mladih u ukupnom broju registriranih nezaposlenih osoba kreće se između 26 i 30 %, odgovorili su nam iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
"Temeljem podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u studenom 2021. godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je registrirano ukupno 125.701 nezaposlena osoba.
Od čega je njih 33.043 bilo mlađe od 29 godina (oko 26%).
Pandemija koronavirusa doista je utjecala na mlade.
Te je u 2020. godini bio povećan i broj i udio mladih nezaposlenih osoba", odgovorili su nam iz gore navedenog Ministarstva.
"Usprkos izazovima uzrokovanim pandemijom, a u odnosu na podatke EUROSTAT-a iz 2018. godine, kada je u NEET1 statusu bilo 15,6 % mladih, u 2020. godini imali smo niži udio mladih od 15 do 29 u NEET statusu.
Odnosno 14,6 % mladih iz te dobne skupine nisu bili zaposleni, u redovitom obrazovanju ili obrazovanju odraslih.
Tako smo se u 2020. godini dodatno približili i prosjeku Europske unije koji je iznosio 13,7 %.
Čime smo po rezultatima bolji čak od 8 članica Europske unije", dodali su.
Za kraj, kad je Garancija za mlade u pitanju, koje mjere i reforme Hrvatska planira u bližoj i daljnjoj budućnosti?
"U odnosu na buduće planove Ministarstva, mladi su visoko na ljestvici prioriteta politika.
To je istaknuto i u usvojenom Nacionalnom planu za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2027.
Temeljem njega će se izrađivati i mjere za novi Plan implementacije Garancije za mlade za razdoblje 2022. – 2023. godine", odgovorili su nam iz navedenog Ministarstva.
Te su dodali kako će fokus biti na uključivanju mladih koji su udaljeni od tržišta rada.
Odnosno, fokus će biti na dugotrajno nezaposlenim i neaktivnim mladima.
Tome će biti tako s obzirom na to da su oni najranjiviji na tržištu rada.
Zaključuju:
"S ciljem pružanja konkretne podrške mladima u traženju posla u okviru Garancije za mlade, Ministarstvo te Hrvatski zavod za zapošljavanje nastavit će poticati uključivanje mladih u prethodno spomenute mjere aktivne politike zapošljavanja.
Kojima je cilj poticanje:
- zapošljavanja
- samozapošljavanja
- dodatnog cjeloživotnog obrazovanja.
Kreirat će se i provoditi nove mjere aktivne politike zapošljavanja.
Kroz njih će se poticati zapošljavanje te samozapošljavanje.
Pri tome će posebna pozornost u provedbi biti usmjerena na dugotrajno nezaposlene osobe te na mlade.
Europska komisija proglasila je 2022. godinu Europskom godinom mladih.
Provedba Garancije za mlade bit će u fokusu, kako u Hrvatskoj, tako i u ostalim državama članicama EU.
Kako bi što više mladih čulo za Garanciju za mlade i uključilo se u mjere, Ministarstvo ove godine pokreće nacionalnu medijsku kampanju.
Provedba kampanje financira se sredstvima Europskog socijalnog fonda u okviru projekta “Nacionalna kampanja Garancije za mlade” (UP.01.3.2.13.0001).
Kao izravna dodjela sredstava u okviru Prioritetne osi 1 “Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage” Specifičnog cilja 8.vii.2 “Povećanje dostupnosti i kvalitete javno dostupnih informacija i usluga na tržištu rada, uključujući mjere APZ” Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.“
Ukupna vrijednost cijelog projekta te ujedno i iznos bespovratnih sredstava iznosi 750.000,00 kuna.
U sklopu ovog projekta provodit će se aktivnosti kojima će se podići razina informiranosti mladih o Garanciji za mlade.
Kao i o pravima i obvezama vezanim uz pristup tržištu rada i povratku u obrazovanje te ostalim dostupnim mjerama podrške".
Autor: Mislav Nekić
Projekt ‘mimladi.hr - novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR.
Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK.
Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.
