Brojni mladi u današnje vrijeme suočeni su s mnogim izazovima, posebice u ovim pandemijskim godinama. 

Kada spominjemo izazove, mislimo na nemogućnost pronalaska zaposlenja koje za sobom nosi dodatne poteškoće. 

Potaknuti cjelokupnom situacijom koja se odvija, mladi trbuhom za kruhom odlaze u „tuđi svijet“. 

Postoje razni razlozi zbog kojih se odlučuju na odlazak: 

• od uvjeta rada, 
• plaća, 
• nezaposlenosti 
• do stambenog pitanja.
  
  

Mnogi se slažu da su mogući pomaci nabolje.

To je moguće tek s:

• prihvaćanjem istine da budućnost donose jedino djeca i mladi 
• postavljanjem demografske i uže migracijske problematike u temelje nacionalne strategije, odlučivanja i postupanja.
  
  

Mladi su, dakle, pokretač svakog društva.

Sudjelovanje mladih u svim aspektima ključ je za razvoj svake države.

Istražujući o ovoj temi, na stranici Europskog parlamenta naišli smo na politiku za mlade. 

Naime, djelovanje Unije ima za svrhu poticati razmjene mladih ljudi i onih koji s njima rade.

Također, djelovanje Unije ima za svrhu općenito podupirati sudjelovanje mladih u demokratskom životu u Europi. 

Članak 166. pak Uniji pruža mogućnost da provodi politiku strukovnog osposobljavanja kojom se potpomaže i nadopunjuje djelovanje država članica. 

U skladu s tim člankom Unija mora olakšati pristup strukovnom osposobljavanju i poticati mobilnost predavača i polaznika, a osobito mladih ljudi.

Vijeće je 26. studenoga 2018. usvojilo Rezoluciju o novoj Strategiji EU-a za mlade za razdoblje 2019. – 2027. 

U tom se tekstu predlaže da se posebna pozornost posveti sljedećim područjima:

• poticanju sudjelovanja mladih u građanskom i demokratskom životu
• povezivanju mladih diljem Unije i izvan nje radi promicanja volontiranja, mobilnosti u svrhu učenja, solidarnosti i međukulturnog razumijevanja
• poticanju osamostaljivanja mladih ljudi zahvaljujući kvaliteti, inovacijama i priznavanju socio-edukativnog rada s mladima.

Tako je, primjerice, spomenut program Erasmus+, posebno poglavlje posvećeno mladima za koje je predviđeno oko 2,1 milijarda eura. 

Ciljevi tog programa jesu: 

• unaprijediti razinu kompetencija mladih, 
• podupirati sudjelovanje mladih u demokratskom životu i na tržištu rada, 
• promicati:
  • aktivno građanstvo, 
  • međukulturni dijalog, 
  • socijalnu uključenost 
  • i solidarnost

• poboljšati kvalitetu rada s mladima
• dopunjavati reforme politika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini
• unaprijediti međunarodnu dimenziju aktivnosti koje su namijenjene mladima kao i ulogu organizacija koje rade s mladima.
  
  

U novom programu Erasmus za razdoblje 2021. – 2027. od njegovih proračunskih sredstava 10,3 % namijenjeno je za sektor mladih.

Kada pak, s druge strane, govorimo o Hrvatskoj i politici za unapređenje statusa mladih, jedan važan dio odnosi se na saborski Odbor za obitelj, mlade i sport. 

Tom odboru djelokrug rada svodi se na:

• kvalitetu života mladih i njihovo sudjelovanje u svim djelatnostima društva, 
• zaštitu djece i mladih od svih oblika ovisnosti 
• te planiranje obitelji i demografsku obnovu.
  
  

Kako zaustaviti trend iseljavanja mladih? 

Jesu li mladi diskriminirani? 

Što rade na tome da se poboljšaju uvjeti mladih? 

- sve su to pitanja koja smo upitali Vesnu Vučemilović.

Vesna Vučemilović je saborska zastupnica Hrvatskih suverenista i predsjednica Odbora za obitelj, sport i mlade.

Kako bismo doznali više o tom Odboru, zastupnica Vučemilović najprije nas je upoznala s aktivnostima koje taj Odbor provodi.

U djelokrugu Odbora za obitelj, mlade i sport poslovi su utvrđivanja i praćenja provođenja politika vezanih uz:

- brak, obitelj i skrbništvo, posebno uz zaštitu prava djece i materinstva, te mladih, 

- kvalitetu života mladih i njihovo sudjelovanje u svim djelatnostima društva,

- zaštitu djece i mladih od svih oblika ovisnosti, 

- planiranje obitelji i demografsku obnovu, 

- te politiku sporta.

pojasnila je Vesna Vučemilović.

Također dodaje kako Odbor  raspravlja o svim zakonodavnim aktima koji prolaze zakonodavnu proceduru u Hrvatskom saboru, a iz gore su navedenih područja.

Nadalje, zanimalo nas je s kojim se konkretnim slučajevima Odbor bavi, odnosno što je najaktualnije kada se govori o problemu mladih. 

U ovom mandatu, odgovara naša sugovornica, Odbor se osobito bavi mentalnim zdravljem djece i mladih.

To je tema koja je nametnuta u okolnostima pandemija. 

Tu temu, ističe, smatraju osobito važnom. 

„Pored toga, već niz godina bavimo se promicanjem vršnjačkog nenasilja te dostupnošću i promicanjem sporta“, kazala je. 

 No isto tako, dodaje: 

Naša sugovornica dodaje kako su tu su dakako i teme zaštite djece od svih oblika zlostavljanja, od kojih ih najviše ‘boli’ zlostavljanje u obitelji.

Navodi kako im je želja stvoriti takvo ozračje u društvu da svjedoci ne zatvaraju oči pred naznakama nasilja u obitelji.

Saborsku zastupnicu i predsjednicu Odbora za obitelj, mlade i sport upitali smo i jesu li mladi diskriminirani. 

Kaže da želi vjerovati da nisu.

A ako jesu, želi vjerovati kako se radi o pozitivnoj diskriminaciji. 

Nažalost, u našem društvu brojne skupine i pojedinci ne ostvaruju svoja prava uslijed različitih okolnosti.

Svoju tvrdnju dodatno pojašnjava: 

Zasigurno u pojedinim dijelovima Hrvatske mladi nemaju jednaku mogućnost obrazovanja, bavljenja sportom, zapošljavanja itd. 

Možda bi se to moglo zvati diskriminacijom, no onda se ona ne događa zbog njihove životne dobi.

Diskriminacija se događa zbog različitog stupnja razvoja lokalne jedinice. 

Potom je ponovila kako je njihov zadatak kao Odbora smanjiti te razlike i svima pružiti jednake mogućnosti. 

Migracija stanovništva  

Kako smo već ustvrdili, brojni mladi odlaze ih Hrvatske. 

Riječ je, dakle, o zemljama Europske unije - ponajviše o Njemačkoj i Austriji. 

Često stručnjaci, odnosno demografi, upozoravaju na negativan trend koji se nastavlja iz godine u godinu. 

Godine 2017. Hrvatsku je napustio veliki broj njezinih građana.

Nešto manje građana je bilo 2019. godine.

To se sve usporilo 2020. zbog pojave novog koronavirusa koji je onemogućio funkcioniranje u cijelom svijetu.

Vesna Vučemilović kaže da je migracija stanovništva sama po sebi kompleksna tema, kao što su i kompleksni razlozi migracija.

Prema podacima Eurobarometra, 32 % mladih iskazuje želju studirati, usavršavati se ili raditi u drugoj europskoj zemlji. 

Smatram da to nije problem ukoliko će kasnije stečena znanja i iskustva realizirati u Hrvatskoj

poručila je.

Svatko, dakako, ima pravo tražiti za sebe „mjesto pod suncem“ u kojemu će se moći potpuno ostvariti. 

Vesna Vučemilović kaže da problem za državu nastaje kada odlaze cijele mlade obitelji, tražeći svoju budućnost iz raznih razloga u drugim državama. 

Potom je pojasnila svoju tvrdnju: 

Svo obrazovanje i edukaciju uloženu u njih u Hrvatskoj možemo promatrati kao dar nekom drugom društvu.

Ukoliko se takve obitelji, nastavlja Vučemilović, dobro snađu u drugim državama i tamo se društveno i poslovno ostvare, teško je očekivati da će se vratiti živjeti u Hrvatsku. 

Time se ne gube samo roditelji, nego i njihovi potomci.

Vesna Vučemilović smatra kako je to loše za demografsku sliku društva.

Pritom je spomenula istraživanja. 

Primjerice, istraživanje Hrvatske gospodarske komore iz 2018. godine.

U tom istraživanju se navodi da je većina iseljenih u dobi 31-40 godina – sa završenom srednjom školom ili fakultetom.

Znakovito je da je njih gotovo 70 % bilo zaposleno u Hrvatskoj.

Od tih 70 % zaposlenih, 30 % je imalo visoku plaću za hrvatske pojmove. 

Ovi podaci ukazuju da razlog iseljavanje nije samo nezaposlenost ili nemogućnost zapošljavanja, kako se često misli. 

Razlozi koji se često navode za iseljavanje su društveno-politički odnosi u Hrvatskoj.

pojašnjava pa nastavlja:

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, od 2011. do 2019. godine iz Hrvatske iselilo je 254 798 ljudi. 

Nažalost, nemam podatke koliko je od toga broja mladih.

Za pretpostaviti je da je većina iseljenih mlađe životne dobi.

S obzirom na sve na navedeno, naša sugovornica misli da se iseljavanje ne mora pretvoriti u trajan demografski, ekonomski i socijalni gubitak za Republiku Hrvatsku.

Potrebno je razviti nacionalnu strategiju u smjeru poticanja mobilnosti, ali i povlačenja iseljenika nazad u Hrvatsku. 

Na taj način na iseljavanje bismo mogli gledati kao na resurs novih znanja, iskustva, na svojevrstan socijalni i financijski kapital. 

Takvu strategiju trebalo bi zasnivati na stvaranju preduvjeta da visokoobrazovane osobe, kao pokretači svakog gospodarstva i razvoja, dobiju priliku koristiti svoja znanja, za to biti adekvatno plaćeni te da, uz navedeno, stvorimo društveno i socijalno poticajnu atmosferu.

navodi naša sugovornica. 

Nezaposlenost mladih

Vesnu Vučemilović upitali smo i što misli o nezaposlenosti mladih.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, oko 30 000 mladih, u dobi 15-29 godina trenutno traži zaposlenje.

Objašnjava kako je od tog broja, nešto više od 65 % sa završenom srednjom školom.

Vesna Vučemilović nastavlja:

Onih s prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem i višom školom je gotovo 10 %.

A onih s fakultetom, akademijom, završenim magisterijem ili doktoratom je oko 12 %.

Mjere aktivnog zapošljavanja jedan su od najefikasnijih alata za razvoj tržišta rada i poduzetništva.

Ističe kako su za mlade osobito važne potpore za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva.

Smatram važnim prepoznati i različite oblike stjecanja iskustva koji su mladima dostupni i oni ih koriste.

Nažalost ti oblici nisu dovoljno prepoznati i vrednovani prilikom zapošljavanja.
Pri tome mislim na volontiranje u kojemu mladi često sudjeluju, no iskustva i znanja stečena volontiranjem ne uzimaju se u obzir prilikom zapošljavanja. rekla je.

O ovoj temi razgovarali su na Odboru prilikom rasprave o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o volontiranju.

Naša sugovornica naglašava kako su tada su svi članovi Odbora zatražili od Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike da razmotre prijedlog dodatnog vrednovanja volontiranja prilikom zapošljavanja, ali i upisa na fakultete.

Kako je tada rečeno, potrebna je međuresorna suradnja kako bi ovakav prijedlog bilo moguće ostvariti. 

Ukoliko to uspijemo, vjerujem da će se veći broj mladih odazivati pozivima za volontiranje u različitim djelatnostima.

Tada bi znali kako će im stečeno znanje i iskustvo pomoći prilikom zapošljavanja, ne samo da bi ostvarili radni odnos, nego da bi na temelju stečenog iskustva mogli imati i viša primanja.

zaključila je Vesna Vučemilović, saborska zastupnica i predsjednica saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport.

Autor: Lorena Šipek

---

Projekt ‘mimladi.hr - novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR.

Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK.

Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.