Umjetna inteligencija pojam je koji je većina nas dosad čula u znanstveno-fantastičnim knjigama i filmovima, no ona je već odavno stvarnost. Nju ne proučavaju na drugom kraju svijeta, već se uspješno proučava u Hrvatskoj. Naime, veliku pozornost privukao je Centar umjetne inteligencije Lipik koji kroz šest mjeseci edukacije uči i usmjerava programere i one koji se tako osjećaju za najbolju primjenu umjetne inteligencije.
Dejan Iličić, voditelj projetka, u razgovoru za portal zaposljavanje.mimladi.hr rekao je kako su u Lipiku željeli pokrenuti nešto vezano uz tehnologije budućnosti, a sama ideja da bi radili nešto vezano uz umjetnu inteligenciju nastala je sredinom prošle godine.
„Nakon brojnih razgovora sa stručnjacima u Hrvatskoj i inozemstvu, odluku o osnivanju Centra umjetne inteligencije Lipik donijeli smo početkom ove godine i za nepunih 10 mjeseci napravili smo jako puno. U ožujku je otvoren Centar umjetne inteligencije Lipik unutar kojeg djeluje edukacijski centar i poduzetnički inkubator umjetne inteligencije. S prvim danom travnja krenula je prva generacija šestomjesečnog osposobljavanja za programere za primjenu umjetne inteligencije, a početkom studenog već kreće druga generacija. U poduzetničkom inkubatoru do kraja godine imat ćemo 13 startupova koji se bave umjetnom inteligencijom i programiranjem“, rekao nam je Iličić.
Što se tiče uključivanja u program, svakih šest mjeseci Centar objavljuje poziv ljudima iz cijele Hrvatske da se prijave na šestomjesečno osposobljavanje za programere za primjenu umjetne inteligencije.
„Prijava bude desetak puta više nego mjesta na osposobljavanju. U prvoj generaciji, koja je završila krajem rujna, imali smo 23 osobe iz cijele Hrvatske, od Dubrovnika preko Zagreba do Osijeka. Nakon što se ljudi prijave pozovemo ih na prijemni ispit i razgovor. Tražimo polaznike koji imaju dobro predznanje u programiranju jer je ovaj šestomjesečni program osposobljavanja zaista težak i naporan i to nije za svakoga. To je više od 1000 sati teorijske i praktične nastave, po osam i više sati dnevno edukacija i rada“, dodao je voditelj projekta.
Priprema i za poduzetništvo
Cilj projekta je, objasnio je naš sugovornik, osposobiti mlade ljude za jedno od najtraženijih zanimanja današnjice i samim time ponuditi im bolju budućnost u Hrvatskoj.
„Osim što mlade učimo tehnološkim znanjima vezanim uz umjetnu inteligenciju, učimo ih i poduzetništvu jer nam je želja da što više njih postanu poduzetnici te tako stvore posao i sebi i drugima. Iz prve generacije većina ljudi je već u ovih 20 dana nakon završenog osposobljavanja riješila posao ili je otvorila svoj startup“, dodao je Iličić.
Što se tiče potpore na lokalnoj i državnoj razini, u Centru kažu da su im do sada sva vrata bila otvorena.
„Projekt provodimo u suradnji s Gradom Lipikom, Požeško-slavonskom županijom, HZZ-om i mnogim ministarstvima te državnim i županijskim organizacijama. Tu je i CROAI, Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju koja nam jako puno pomaže u razvoju projekta“.
Osim usmjerenosti na mlade i budućnost, zanimljivo je da je ovako dojmljiv projekt osvanuo izvan Zagreba, s obzirom na to da je Hrvatska u velikoj većini centralizirana zemlja.
„Moj stav je da ne treba sve biti u Zagrebu i ostalim najvećim gradovima; i male sredine poput Lipika zaslužuju pomoć da se kroz ovakve projekte razvijaju i žive neki svoj san. Naš lipički san je da u suradnji s hrvatskim tvrtkama, fakultetima i Vladom RH izgradimo Kampus umjetne inteligencije u Lipiku. Znam da to ovako na prvu zvuči nerealno, ali imamo pravo sanjati“, izrazio je svoje nade Dejan Iličić.
Našeg sugovornika pitali smo i koje bi ideje i projekte polaznika posebno istaknuo.
„Po meni je najveća vrijednost ove edukacije to što većinu vremena polaznici provode na primjeni naučenog teoretskog znanja kroz vježbe i izradu vlastitih rješenja i proizvoda. Od 23 polaznika koji su do sada završili naše osposobljavanje, njih čak 11 otvara startup u Lipiku i nastavit će razvijati svoj projekt i proizvod u ovom ili onom obliku. Projekti su raznovrsni, od autonomne vožnje, do rada s dronovima, chatbotovima, pametnim kamerama i tako dalje. Svi koji su otvorili startup ulaze u naš poduzetnički inkubator umjetne inteligencije i kroz fazu inkubacije dobit će našu potporu, mentore i edukacije za daljnji razvoj. Nadam se da ćemo u Lipiku uskoro imati neku globalno uspješnu poduzetničku priču vezanu uz umjetnu inteligenciju“, zaključio je Iličić.
Marko Soldo
Kontaktirali smo i same polaznike, a prvi među njima je Marko Soldo iz Slavonskog Broda. Ovaj polaznik prve generacije, nakon završetka šestomjesečnog osposobljavanja za programera za primjenu inteligencije u Lipiku, otvara AI startup pod nazivom OLLODEUS.
Na upit zašto se odlučio za edukaciju, Marko je bio jasan.
„Kao student ekonomije koji se u ekonomiji nije pronašao počeo sam razvijati interes za programiranje i samostalno ga učiti. Uskoro sam donio odluku da napustim fakultet i upotpunosti se posvetim učenju programiranja. Nakon što je globalna pandemija odgodila priliku za rad u jednom poduzeću koje me bilo spremno uzeti na probu, naišao sam na tečaj Elements of AI koji me približio tematici umjetne inteligencije i naveo da razmišljam o karijeri u tom polju. Po završetku tečaja iskočio mi je link za edukaciju za AI programera u Lipiku. Zahvalio sam poduzeću koje me bilo spremno uzeti i prijavio se“, rekao je Marko.
Otkrio nam je i nešto o svojim idejama i projektima.
„Kroz šest mjeseci edukacije izradio sam nekoliko projekata. Moj je interes zaokupio računalni vid te sam sve projekte radio uz pomoć istog, zadajući si ih tako da me primoraju da svaki put upotrijebim i naučim nešto novo. Jednim sam okom škicao prema tržištu što je donekle oblikovalo same projekte i usput razmišljao o eventualnom budućem plasmanu izrađenih algoritama. U procesu su nastali pametni photoshop (neke funkcionalnosti obrade slike sustav je bio u stanju vršiti sam prema želji korisnika), program za automatski nanos/isprobavanje šminke na licu, virtualni miš (kursor upravljan pokretom ruke bez samog uređaja) i sučelje kojim se moglo upravljati očima“.
Na pitanje gdje se vidi za deset godina, Marko nam je odgovorio da upravo otvara svoj startup i započinje poduzetničku karijeru pa se nada da će ona na životu biti i za deset godina. Pitali smo ga i i misli li da se u Hrvatskoj može nagraditi inovativnost.
„Mislim da inovativnost u sebi uvijek nosi potencijal i da kao takva može biti prepoznata i unašoj zemlji. No, vjerojatno ne bi škodilo da postoji više platformi, fizičkih i digitalnih na kojima bi se ljudi s idejom mogli prezentirati“, zaključio je Marko Soldo razgovor za mimladi.hr.
Božo Lopižić
Svoj projekt predstavio nam je i Božo Lopižić iz Dubrovnika, također polaznik prve generacije. I on nakon osposobljavanja za programera za primjenu umjetne inteligencije otvara AI startup, a njegov nosi naziv Ars intellēctūs.
Božo se za program odlučio u jeku koronakrize.
„Nakon skoro godine dana pandemijske situacije našao sam se u nekom razdoblju 'praznog hoda'. Tad sam primio e-mail od Dubrovačke razvojne agencije o edukaciji u Lipiku. Odlučio sam riskirati i smatram da sam dobro postupio. Čitavo iskustvo bilo je vrlo vrijedno i korisno - od ljudi koje sam upoznao, do kontakata koje sam stekao, a na koncu i znanja kojima smo bili izloženi“, objasnio je svoje motive Božo.
Što se tiče njegovog projekta, ponešto se razlikuje od Markovog.
„Moj je projekt treniranje neuralnih mreža za sintezu ljudskog govora na hrvatskom jeziku. Do ideje sam došao na zagrebačkom Glavnom kolodvoru, u trenutku kad sam čuo informacije o dolasku i odlasku vlakova s razglasa. Zapitao sam se - zbog čega ovo ne bi bilo moguće automatizirati? Naravno, daleko od toga da je to samo jedna moguća primjena takvih tehnologija, međutim to je bila točka gdje sam se zainteresirao za danu problematiku“.
I Božu smo pitali gdje se vidi za deset godina.
„Za deset godina se vidim na (što je više moguće) samoodrživom imanju, uz rad na daljinu“, rekao nam je.
A misli li on da se u Hrvatskoj može nagraditi inovativnost?
„Smatram da za inovacije postoji pravo mjesto i vrijeme. Time, nema razloga da Hrvatska u nekom trenutku ne bude pravo mjesto za neke inovativne projekte. Puno je faktora koji se moraju poklopiti da bi se neki inovativni projekt i probio na tržište, a nema razloga da to ne bude moguće i ovdje, u Hrvatskoj“, iskreno je zaključio Božo.
A sada - nova generacija
Za kraj, prenijet ćemo riječi koje je polaznicima iznio Hrvoje Kukina, voditelj edukacijskog programa, koji je uključio teoriju i praksu. Riječ je o stručnjaku za umjetnu inteligenciju koji istovremeno završava doktorat na Tehničkom sveučilištu u Beču.
„Ova generacija dokaz je da se uz trud i rad sve može, naime nekoliko polaznika nije imalo programersku podlogu, a i dalje je postigla izvrsne rezultate. Program je omogućio edukaciju nezaposlenih osoba u trajanju od šest mjeseci u punom radnom vremenu, tijekom kojeg polaznici borave u Lipiku. Intenzivno smo radili na praktičnom dijelu kroz rad na individualnim projektima iz različitih područja umjetne inteligencije, strojnog i dubokog učenja te znanosti o podacima. Bilo je kompleksno kreirati program od samo šest mjeseci koje obuhvaća tako kompleksno područje, no uspjeli smo i na to smo iznimno ponosni, a sad se pripremamo za novu generaciju“, poručio je Kukina.
Autor: Josip Senjak
Projekt 'mimladi.hr - novo lice naslovnice' sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HRK. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.