"Odlazi nam mladost, a s njom i budućnost..."

Posljednjih godina svjedoci smo masovnog iseljavanja ljudi iz Hrvatske, posebice onih koji žive na području Slavonije, Baranje i Srijema.

Val iseljavanja hrvatskog stanovništva ‘zamah’ je doživio ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Val iseljavanja potaknut je ekonomskim razlozima.

Razlozi odlazaka jesu:

• uvjeti rada
• plaća
• nezaposlenost
• stambeno pitanje i slično.

Ipak, valja spomenuti još jedan razlog, a to je demografska politika koje u Hrvatskoj gotovo ni nema.

Ono što se napravi kroz demografsku politiku u Hrvatskoj napravi se stihijski.

Demografsko pitanje najčešće se provlači u vrijeme predizbornih kampanja.

Pusta obećanja, a pomaka nema.

Naime, Hrvatsku najviše napušta mlado, visokoobrazovano stanovništvo.

Svoju domovinu napuštaju i oni koji imaju posao jer taj isti posao mogu raditi i u drugoj državi, ali uz bolje uvjete rada i bolje financije.

Demografi često upozoravaju vlasti na demografsku politiku.

Godinama je u Hrvatskoj veći mortalitet od nataliteta.

Hrvatsko stanovništvo sve više stari.

Mladi se upravo zbog loših poticajnih, demografskih mjera sve kasnije odlučuju za osnivanje obitelji.

Također, mladi sve dulje žive sa svojim roditeljima jer ne mogu osigurati svoje stambeno pitanje.

Potaknuti svime gore navedenim, osobe koje su napustile svoj dom u potrazi za boljim životom često ističu kako u njihovoj domovini vlada pesimizam.

Bolji život često nalaze u:

• Njemačkoj
• Austriji
• Irskoj
• pa čak i u Velikoj Britaniji.

Jedno od provedenih istraživanja pokazalo je da su sudionici istraživanja mnogo zadovoljniji svojim životom, nego što su to bili prije preseljenja.

Navode da im je nakon preseljenja najviše porastao optimizam u pogledu vlastite djece i unuka, naspram život u Hrvatskoj.

Analize pokazuju da su “vani” uvjeti rada mnogo bolji.

Ljudima se nudi mogućnost napredovanja, poslodavac ulaže u njih, a samim time i mjesečni prihodi rastu.

Još jedan problem vezan uz iseljavanje valja napomenuti.

Mnoge osobe koje su napustile Hrvatsku navode da nemaju namjeru vraćati se u rodnu zemlju.

Godine 2017. Hrvatsku je napustio velik broj njezinih građana.

Nešto manje bilo ih je 2019. godine.

Iseljavanje je 2020. godine stalo, odnosno usporilo, zbog pojave novog koronavirusa.

Koronavirus je onemogućio funkcioniranje u cijelom svijetu.

U razgovoru s voditeljem studija demografije i hrvatskog iseljeništva dr. sc. Stjepanom Štercom doznali smo:

• Koliko je točno ljudi iselilo?
• Kako zaustaviti taj trend?
• Što je potrebno napraviti po pitanju demografije, odnosno da se zadrže ljudi u svojoj zemlji?

Iseljavanje mladog i obrazovnog stanovništva najveći je mogući gubitak

Demografa Šterca najprije smo upitali kako komentira trenutnu situaciju vezanu uz iseljavanje mladih iz Hrvatske u, najčešće, zemlje Europske unije.

Šterc uvodno kaže da je silina iseljavanja mladog i obrazovanog stanovništva najveći mogući gubitak za svaku zemlju pa tako i za Hrvatsku.

„Odlazi nam hrvatska mladost, a s njom i budućnost pred našim očima uz nerazumljivu društvenu, političku, znanstvenu i inu mirnoću”, naglasio je.

Nevjerojatno je, kaže, da u toj mirnoći vuče politički izričaj, primjerice:

• „zaustavili smo iseljavanje”
• „puno smo toga napravili po pitanju demografije” ili pak
• „demografska nam je problematika ključno pitane političkog djelovanja”.

„Poruke kao da dolaze iz druge dimenzije izvan realnosti i svaki se – i mali pomak u višegodišnjem negativnom trendu ili podatak koji nije negativniji od podatka iz prethodne godine - uzima za uspjeh, iako su demografske sad već dugogodišnje negativnosti zaustavile ukupni razvoj zemlje i učinile nestabilnim sve temeljne sustave na kojima počiva hrvatsko društvo”, govori naš sugovornik pa svoju tvrdnju dodatno pojašnjava:

„Nevjerojatno zvuči podatak (Tab. 1.) kako je samo po službenim podacima Državnog zavoda za statistiku Hrvatsku u deset godina napustilo čak 288 844 osoba, a po podacima EUROSTAT-a  i  DESTATIS-a vjerojatno i više od 350 000!”.

Šterc pita: „Kojih osoba?"

Nakon toga pojašnjava: „Uglavnom mladih i obrazovanih, nositelja hrvatske budućnosti i ukupnog razvoja, osoba koje čine društvo i gospodarstvo uređenim i stabilnim i osoba koje u konačnici osiguravaju hrvatski opstanak i identitet“.

Tab. 1. Tablični prikaz vanjska migracija stanovništva Republike Hrvatske u razdoblju 2011. – 2020. godine.

Godina	Doseljeni iz inozemstva	Odseljeni u inozemstvo	Migracijski saldo
2011.	8 534	12 699	-4 165
2012.	8 959	12 877	-3 918
2013.	10 378	15 262	-4 884
2014.	10 638	20 858	-10 220
2015.	11 706	29 651	-17 945
2016.	13 985	36 436	-22 451
2017.	15 553	47 352	-31 799
2018.	26 029	39 515	-13 486
2019.	37 726	40 148	-2 422
2020.	33 414	34 046	-632
Ukupno	176 922	288 844	-111 922

Tab. 2. Vanjska migracija stanovništva Republike Hrvatske prema starosti i spolu u 2020. godini.    

Više od 70 posto, točnije 70,5 posto, pojašnjava naš sugovornik, ukupno je iseljenih u dobi 15-49 godina.

Dakle učenika srednjih škola i aktivnog  stanovništva.

U ukupnom iseljavanju predškolska i školska dob sudjeluju s 14,6 posto (Tab. 2.).

“Ovakvu silinu i strukturu iseljavanja uz još nevjerojatniji prirodni pad ukupnog stanovništva ne mogu nadomjestiti sve brojniji dolasci iz inozemstva niti smanjivanja migracijske bilance u sad u Hrvatskoj  već vidljivom modelu zamjene stanovništva započetom 2018. Godine”, rekao je.

Tab.3. Broj učenika osnovnih i srednjih škola te upisanih studenata na visoka učilišta u razdoblju 2013./2014. do 2019./2020. školske i akademske godine.

Godine	Osnovna škola	Srednja škola	Visoka učilišta	Ukupno
2013./2014.	333 575	183 039	160 180	676 794
2019./2020.	315 803	147 420	155 939	619 162
2013.-2019.	-17 772	-35 619	-4 241	-57 632

Demograf Šterc nadalje govori:

„Potvrda velikih demografskih negativnosti vezanih za iseljavanje mladog stanovništva je i smanjivanje učenika osnovnih i srednjih škola nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju (Tab. 3.) prema također službenim podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske.“

„Malo je koga zabrinuo podatak kako je od školske godine 2013./2014. do 2019./2020. Hrvatska izgubila čak 53 391 učenika osnovnih i srednjih škola.“

„Nakon školske godine 2004./2005. pa do školske godine 2018./2019. Hrvatska je izgubila ukupno 120 306 učenika osnovnih i srednjih škola ili kako je nedavno objavio dr. sc. Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta ukupno više od 250 000 učenika osnovnih i srednjih škola od postojanja.“

„Nevjerojatni podaci koji ne mogu zabrinuti samo sve one kojima nimalo nije stalo do hrvatske razvojne budućnosti i njezinog opstanka“ (S. Šterc, 7dnevno, 16. 10. 2020.).

Statistika je, dodaje, neumoljiva, a dodatno tu neumoljivost potvrđuju podaci o prirodnom padu stanovništva (više umrlih nego rođenih, Tab. 3., op.a).

U razdoblju od 2001. do lipnja 2020. godine ukupni nestanak prirodnim putem iznosi  224 707 osoba.

Ukupni odlazak iseljavanjem u razdoblju od 2001. do 2019. godine je 337 373 osoba.

To sveukupno daje brojku od 562 080 osoba!

U istom razdoblju u Hrvatsku je doselilo 288 950 osoba.

Kada se sve to skupa zbroji, dakle prirodni pad plus iseljeni i doseljeni dobije se 273 130 osoba.

Tab. 1. Prikaz prirodnog kretanje stanovništva Republike Hrvatske u razdoblju 2011. -2020. godine.

N označuje natalitet.

M označuje mortalitet.

PP označuje prirodni pad.

Odlaze li prvenstveno mlade osobe?

Demograf Šterc pojašnjava: “Službeni podaci u Tab. 2. jasno potvrđuju dobno-spolni sastav iseljenih, a pravilo je da prevladavajuće iseljavaju mladi, obrazovani i obitelji s djecom (Tab. 3.).“

„Time se potvrđuje bitna razlika između ovih recentnih iseljavanja i ranijih gastarbajterskih na primjer i razine negativnosti za ukupni razvoj Hrvatske”.

Hrvatska je, nastavlja, navikla već na iseljavanja uvjetovana primarno:

• gospodarskim
• financijskim
• stambenim
• radnim i sličnim razlozima.

No novija su istraživanja razloga iseljavanja potvrdila nove prevladavajuće čimbenike napuštanja Hrvatske među kojima jesu:

• neuređeno društvo
• nesigurnost
• nevjerovanje u budućnost
• način upravljanja
• klijentelizam
• korupcija i slično.

Potom nas je zanimalo kada je negativan trend iseljavanja započeo.

Šterc kaže: “Demografske negativnosti traju već gotovo 30 godina, a procesi su iseljavanja s negativnom vanjskom migracijskom bilancom započeli 2009. godine, uz intenziviranje nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju (Tab. 1.).“

„Bitno je zato predočiti njihov početak i trajanje s egzaktnim apsolutnim pokazateljima.

1. Depopulacija

Smanjivanje je ukupnog stanovništva u Hrvatskoj prisutno već preko 30 godina.

Uzrokovano je primarno prirodnim padom i iseljavanjem stanovništva. 

• Hrvatska 1991. godine 4 784 265 stanovnika
• Hrvatska 2001. godine 4 437 460 stanovnika
• 2011. godine 4 284 889 stanovnika
• Hrvatska 2021. godine ˂ 4 000 000 stanovnika.

2. Smanjivanje rodnosti

Trend smanjivanja rodnosti s oscilacijama vidljiv je u Hrvatskoj već preko 40 godina.

• Hrvatska 1991. godine 51 829 rođenih
• Hrvatska 2001. godine 40 993 rođenih
• Hrvatska 2011. godine 41 197 rođenih
• Hrvatska 2020. godine 36 257 rođenih.

3. Povećanje smrtnosti

Povećanje smrtnosti nakon ratnog razdoblja traje već preko 25 godina:

• Hrvatska 2001. godine 49 552 stanovnika
• Hrvatska 2011. godine 51 019 stanovnika
• Hrvatska 2020. godine 57 023 stanovnika.

4. Intenziviranje prirodnog pada

Prirodni se pad stanovništva (više umrlih nego rođenih) pojavio u Hrvatskoj početkom devedesetih prošlog stoljeća.

Prirodni pad traje uz male oscilacije sad već preko 30 godina.

• 1991. -3 003 više umrlih nego rođenih
• Hrvatska 2001. -8 559 više umrlih nego rođenih
• Hrvatska 2011. -9 822 više umrlih nego rođenih
• Hrvatska 2020. godine  -20 721 više umrlih nego rođenih.

5. Iseljavanje

Više je iseljenih iz Hrvatske od useljenih u novije vrijeme zabilježeno prije 12 godina, također uz oscilacije brojnosti i traje sve do danas.

• Hrvatska 2009. godine 9 040 iseljenih
• Hrvatska 2011. godine 12 699 iseljenih
• Hrvatska 2019. godine 40 148 iseljenih.“

No ni tu nije stao.

6. Nestanak učenika

Razdoblje 2004./2005. do 2018./2019. školske godine posebno je obilježilo Hrvatsku.

Izgubljeno je ukupno 120 360 učenika osnovnih i srednjih škola ili 8 593 učenika godišnje:

• Hrvatska 2004./2005. učenici osnovnih škola 391 112 i učenici srednjih škola 192 417
• Hrvatska 2018./2019. učenici osnovnih škola 315 803 i učenici srednjih škola 147 420.

7. Izumiranje

Hrvatska je u ovom među popisnom razdoblju ušla već u treće razdoblje izumiranja stanovništva.

Ušla je u najgori mogući tip općeg kretanja stanovništva po osnovnoj demografskoj tipizaciji (tip E4).

Hrvatska je time došla gotovo do ruba moguće revitalizacije domicilnom populacijom. 

8. Starenje

Hrvatska je domicilna populacija po dobnoj tipizaciji u dubokoj starosti.

Ima nastavak prema pragu izrazito duboke starosti.

Time postaje jedna od najstarijih populacije u svijetu.

2019. godine prosječna starost bila je 43,6 godina.

9. Demografska praznina u prostoru

Demografsko pražnjenje:

• hrvatskih pograničnih
• brdsko-planinskih
• otočnih
• općenito izvan gradskih prostora

nastavlja se svom silinom.

Primjerice Grad Obrovac i Banovina su samo tijekom 3-5 godina izgubili i preko 40 % školske populacije, a  takvim pražnjenjem  izravno se ugrožena i nacionalna sigurnost.

10. Zamjena stanovništva

Početak intenzivnije zamjene stanovništva u mirnodopskim okolnostima započeo je 2019. godine s 40 148 iseljenih i 37 726 useljenih.

Nastavak bi mogao biti potpuna supstitucija mladog i obrazovanog iseljenog stanovništva s potrebnom radnom snagom. 

Prijeti li Hrvatskoj još veći val iseljavanja?

Govoreći o tome kada će val iseljavanja završiti, Šterc navodi kako gotovo i nije moguće očekivati zaustavljanje demografske destrukcije Hrvatske.

“Mirnim promatranjem navedenih demografskih negativnosti i ne postavljanjem praktički  nikakvih ozbiljnijih poticajnih modela zaustavljanja iseljavanja, povratka iseljenih i revitalizacije ukupnog stanovništva, gotovo i nije moguće očekivati zaustavljanje demografske destrukcije Hrvatske”, rekao je.

Pored toga, gospodarstva će se razvijenih europskih zemalja brže oporavljati od virusnih i sličnih kriza od hrvatskog.

Stoga, njihove će potrebe za radnom snagom i dalje postojati, tvrdi.

“Kako je upravo mlada i obrazovana radna snaga iz Hrvatske idealna zbog jednostavnijeg prilagođavanja novim sredinama, za očekivati je nastavak trenda iseljavanja uz naravno oscilirajuće vrijednosti”, naglasio je.

Nadalje, demograf ističe da će se demografsko pražnjenje europskog jugoistoka nastaviti i dalje.

Bit će tako sve dok Hrvatska i ostale zemlje područja ne shvate kako je upravo ljudska populacija te njezina brojnost i struktura osnova gospodarskog i ukupnog razvoja.

“Tek je prihvaćanjem važnosti stanovništva te donošenjem i provođenjem poticajnih komplementarnih modela za demografsku revitalizaciju u funkciji društvene uređenosti i ukupnog razvoja moguće zaustaviti negativne demografske trendove”, rekao je.

Osvrnuo se i na politiku vladajućih prema mladima.

Mladi ovo što se događa u Hrvatskoj vezano za način upravljanja Hrvatskom i način selektiranja kadrova ne mogu više gledati niti slušati, rekao je.

To potvrđuju i uglavnom sva posljednja istraživanja javnog mišljenja.

“Očekujući promjene koje nikako ne dolaze svoje izazove traže izvan Hrvatske, a mirnoća s izvršne razine ili tek samo retorička obećanja ne mogu im promijeniti opću percepciju  upravljanja Hrvatskom, po kojoj jedino stranačke/partijske vojske osjećaju:

• radnu
• Financijsku
• stambenu i sličnu sigurnost.“

„Tek su prihvaćanjem istine kako budućnost donose jedino djeca i mladi i postavljanjem demografske i uže migracijske problematike u temelje nacionalne strategije, odlučivanja i postupanja, mogući pomaci nabolje”, tvrdi.

Hrvatska ima veliki problem sa zapošljavanjem mladih ljudi.

Gotovo svi poslodavci traže nekoga s iskustvom, a mladi nemaju gdje steći isto.

Šterca smo upitali kako da se mladi onda zaposle te je li to ujedno i razlog iseljavanja.

“Puno je toga vezano za zapošljavanje mladih u Hrvatskoj neuređeno, a o visini stranih investicija nećemo niti govoriti, jer sve dok je visina doznaka hrvatskog iseljeništva na godišnjoj razini veća od svih mogućih stranih investicija, govoriti o uspješnosti vladanja nad Hrvatskom praktički nije moguće”, rekao je.

Isto vrijedi, dodaje, i za demografske negativnosti.

One bi svakom racionalnom i identitetski svjesnom trebale biti pravi pokazatelj uspješnosti i izvjesne budućnosti.

Velik se problem, nastavlja, među mladima očituje i u stranačkoj/partijskoj mladeži.

Oni s obzirom na svoje godine ne pokazuje niti malo kritičnosti.

Podređuje se političkoj volji vrha, nezavisno od potreba ostale hrvatske mladosti za promjenama.

“Naravno da su rješenja moguća, samo su za njih potrebna razumijevanja, odluke temeljene na znanstvenoj logici, otklon od nasljednih političkih postupanja i primjena univerzalnih vrijednosnih kriterija pri zapošljavanju, imenovanju i postavljanju.“

„Postoje i primjeri drugih zemalja koje imaju više stanovnika u iseljeništvu nego u matičnoj državi, koje bi Hrvatska trebala i morala slijediti.“

„Zbog vlastite budućnosti”, zaključio je demograf dr. Sc.Stjepan Šterc.

---

Autor: Lorena Šipek

Projekt ‘mimladi.hr - novo lice naslovnice’sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR.

Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK.

Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.