Tko su NEET-ovci?
Što mladi navode kao neke nedostatke života u Hrvatskoj?
Što ih sprečava da idu naprijed?
U jednom istraživanju mladi su navodili probleme poput
- niskih plaća,
- pronalaska posla.
Naglasili su:
- posebno lošu ponudu poslova,
- otežan pronalazak posla na neodređeno ili posla u struci - zbog manjka radnog iskustva ili zbog nepravednog pogodovanja pojedincima pri zapošljavanju,
- korupciju u društvu kao značajan problem (1).
Upravo ovakve okolnosti dovode do iseljavanja mlađeg stanovništva.
Mladi traže bolju budućnost većinom u susjednim europskim zemljama.
Dakle, ovakvi uvjeti nisu posebno povoljni za mlade koji se žele osamostaliti te osnovati obitelj, napredovati u profesionalnom smislu i tome slično.
Ulaganje u mlade generacije je pretpostavka zdravog i održivog razvoja Hrvatske u narednim desetljećima.
Kada se govori o mladima u Hrvatskoj, mora se reći kako se (pre)malo govori o NEET populaciji.
Taj pojam nije toliko poznat široj hrvatskoj javnosti.
Potrebno je u početku razjasniti njegovo značenje.
“NEET-ovcima” se smatraju osobe u dobnoj skupini između 15 i 29 godina koje:
- ne rade,
- nisu u sustavu redovitog obrazovanja te
- nisu u sustavu obrazovanja odraslih (2).
Pojedini autori navode kako porast NEET populacije predstavlja veći problem za društvo od porasta stope nezaposlenosti.
Taj se porast povezuje se s rizikom „izgubljene generacije“.
To su osobe koje su:
- dugotrajno isključene iz svijeta rada,
- kojima sve više nedostaju vještine koje se traže na tržištu i
- koje postaju sve teže zapošljive (3).
NEET-ovci, stručnjaci i poslodavci o problemima
Nedavno istraživanje je pokazalo kako mladi ulaze u NEET status zbog:
- neusklađenosti sustava obrazovanja s tržištem rada,
- osobne nedovoljne pripremljenosti tijekom obrazovnog procesa za tržište rada,
- nedovoljne zastupljenosti praktične nastave u školskim programima,
- nekih individualnih karakteristika (5).
Stručnjaci koji se profesionalno bave s ovom populacijom naglašavaju da se radi o mladima kojima nedostaju socijalne vještine.
To doprinosi njihovoj nezapošljivosti.
Ograničavajući faktor je i obitelj tih mladih u kojoj i sami roditelji nemaju adekvatne vještine ili su nezaposleni.
Takve okolnosti značajno određuju sudbinu tih mladih u bilo kakvom pokušaju da se zaposle ili započnu samostalni život (5).
Na kraju, poslodavci pak ukazuju na probleme:
- neučinkovitog sustava socijalnih naknada,
- niskih motivacija nezaposlenih te
- razvijenog crnog tržišta (5).
EU - jučer, danas, sutra
U razdoblju od ulaska Hrvatske u EU (Europska unija) - od 2013. godine do 2020. godine - udio mladih u NEET statusu se kontinuirano smanjivao.
Najnoviji podatak za 2020. godinu pokazuje kako je udio tih mladih 14.6% (4).
Prema tome, Hrvatska se po tom pitanju nalazi iznad prosjeka EU.
Udio NEET populacije na razini Unije iznosi 12.8% (4).
Uloga Europske Unije je do sada bila vrlo bitna za RH (Republika Hrvatska).
Pokazala se uspješnom.
Garancija za mlade (GZM) od 2013. godine novi je pristup na razini EU za rješavanje pitanja nezaposlenosti mladih osoba.
Njime se sve osobe mlađe od 25 godina (u RH mlađe od 30 godina) nastoje što brže aktivirati na tržištu rada.
Brza aktivacija podrazumijeva dobivanje kvalitetne ponude u roku 4 mjeseca od trenutka napuštanja ili završetka obrazovanja ili ulaska u nezaposlenost.
Nije važno je li osoba prijavljena na zavodu za zapošljavanje (2).
Za realizaciju programa GZM u Hrvatskoj, rezervirano je 61.82 milijuna eura iz dodatnog fonda Inicijative za zapošljavanje mladih.
Tom iznosu se pridodaje isti ili čak viši iznos iz Europskoga socijalnog fonda (2).
Kakav odgovor trebaju dati javne politike?
U Hrvatskoj su tek u posljednje vrijeme vidljiviji neki napori glede ulaganja u NEET populaciju.
Ali većinom to provode (samo) organizacije civilnog društva (6).
Autori napominju kako je nužna bolja usklađenost sustava rada.
Usklađenost je posebno važna u hrvatskom kontekstu.
U njemu se su usluge u vezi s socijalnim uključivanjem i uključivanjem na tržište rada još relativno nerazvijene (6).
U kontekstu naprednijeg razvoja domaćeg sustava rada i zapošljavanja, neke od mogućnosti su primjerice:
- aktivniji razvoj kombinirane socijalne politike
- socijalno poduzetništvo, posebno na lokalnoj razini (6).
Javne politike koje uključuju mlade kao jednako važne dionike u osmišljavanju i provođenju odluka su najuspješnije.
Isto tako, kada bude ostvarena još čvršća suradnja između javnog, privatnog i civilnog sektora, tek se tada može govoriti o određenom (ne)uspjehu budućih politika i projekata.
Pozitivni primjeri iz EU i Hrvatske
U jugoistočnom dijelu grada Malmu u Švedskoj živi oko 80 000 ljudi.
Problem su visoke stope nezaposlenosti lokalnog stanovništva bez obzira na razvijenu ekonomiju.
Većina stanovnika živi od socijalnih davanja te je zabilježena niska razina mobilnosti (7).
Radi se u pravilu o migrantima koji se nisu integrirali u švedsko društvo.
Oni stanuju u lošoj društvenoj infrastrukturi u tom dijelu grada (7).
Kako bi se odgovorilo na takve strukturalne probleme, poduzele su se konkretne aktivnosti.
Aktivnosti su se provodile kroz mehanizam integriranog ulaganja.
Radi se o:
- izradi tehničke dokumentacije za infrastukturna ulaganja,
- uređenju i otvorenju Centra za borbu protiv socijalne isključenosti i nezaposlenosti mladih ljudi,
- eksperimentalnim projektima za rješavanje problema dugotrajne nezaposlenosti,
- osposobljavanju za nezaposlene i socijalno isključene osobe te
- provođenju sheme za osposobljavanje ljudi za pristup tržištu rada (7).
Da i u Hrvatskoj ima pozitivnih primjera, upravo pokazuje projekt „Reaktivacija i integracija marginaliziranih mladih – NEET na tržištu rada“.
Projekt se provodio u gradu Zagrebu i na području Zagrebačke županije (5).
Nositelj projekta je Centar za razvoj neprofitnih organizacija.
Projekt se financira od sredstava navedenog Centra, partnera, Grada Zagreba, ali i iz Europskog socijalnog fonda (5).
Njime se nastojalo omogućiti učinkovitu i inovativnu provedbu Strategije razvoja ljudskih potencijala grada Zagreba.
Također, nastojalo se pridonijeti reaktivaciji i integraciji NEET mladih kroz jačanje njihovih socijalnih i profesionalnih kompetencija po modelu „ENTRE – YOU“ (5).
Ovim projektom potiče se uključivanje i veća aktivacija organizacija civilnog društva u području NEET populacije.
Uključeni su i različiti partneri, poslodavci, organizacije civilnog društva te Centri za socijalnu skrb (5).
Ovaj projekt sa sobom nosi značajne prednosti poput:
- poticanja razvijanje vlastitog poduzetničkog duha kod NEET mladih,
- osvještavaju se vlastite snage i kompetencije mladih osoba,
- djeluje se na motivacijsku komponentu u vidu poduzimanja aktivnije uloge mladih oko vlastitog života i zaposlenja (5).
Pogled prema naprijed: nova uloga civilnog sektora
U hrvatskom društvu je sve vidljivi civilni sektor koji se razvija postupno.
Civilni sektor dobiva sve bitniju ulogu u kontekstu gospodarskog i socijalnog razvoja države.
Ta ključna uloga se očituje i po pitanju NEET populacije.
Ipak, i dalje postoji malen krug organizacija u civilnom sektoru koje se djelomično bave ovim radom (8).
Takve organizacije su većinom lokalnog i regionalnog dosega.
One razvijaju i provode usluge i servise radi poboljšanja statusa osoba koje pripadaju NEET populaciji (8).
Civilno društvo u Hrvatskoj se u narednom desetljeću može razvijati u smjeru da se još više potiče međusobno umrežavanje organizacija civilnog društva u području NEET problematike kao i sa svim drugim dionicima.
Prvenstveno se misli na jedinice lokalne samouprave.
Također, potrebno je značanije ulaganje u promociju udruga koja se bave problemima.
Na taj bi se način ta tematika približila građanima.
Tako bi se približio i sam rad udruga.
Time bi taj sektor bio “opipljiviji”, pristupačniji te bi se “razbile” predrasude o civilnom sektoru.
Autor: Dominik Pavković
“Projekt ‘mimladi.hr - novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda.
Iznos sufinanciranja je 800.070,02 HKR.
Trajanje projekta je dvije godine.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK.
Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.
Literatura:
- Pavković, D., 2021. Iseljavanje mladih iz Hrvatske nakon ulaska u EU.
- Bedeniković, I., 2017. (Ne)zaposlenost mladih i NEET populacija u Hrvatskoj.
- Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, 2018. Analiza stanja i preporuke za razvoj daljnjih aktivnosti za osobe u NEET statusu.
- Eurostat, 2021.
- Reaktivacija i integracija marginaliziranih mladih - NEET na tržište rada - RIM, 2019. Kako odgovoriti na izazove integracije i reaktivacije mladih u NEET statusu?
- Majdak, M., Baturina, D., Berc, G., 2020. Ples na rubu: okolnosti i iskustva položaja mladih u NEET statusu na području grada Zagreba.
- Prezentacija: Radionica usklađivanja projekata sa zahtjevima ESF-a za ITU mehanizam UP Pula, 2018.
- Bežovan, G., Puljiz, V., Šućur, Z., Babić, Z., Dobrotić, I., Matković, T., Zrinščak, S. (2019) Socijalna politika Hrvatske. Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, drugo izdanje.