Najveću cijenu gospodarske krize krajem prvog desetljeća 21. stoljeća, čini se, platili su mladi.

Posljednja dva desetljeća gospodarstvo se pokazalo kao vrlo turbulentno iz različitih razloga.

Brzo mijenjajuće društvene i političke strukture dodatno opterećuju mlade.

Mladi su i u krizi uzrokovanoj koronavirusom pokazali da pripadaju jednoj od najranjivijih društvenih skupina. 

Pravo pitanje glasi: „Bavimo li se njima dovoljno?“

Mladi su najveća žrtva epidemije koronavirusa koja je na proljeće prošle godine doslovno zaustavila svjetsko gospodarstvo.

Hrvatska u tome nije izolirana. 

To je pokazalo i Izvješće o provedbi smjernica aktivne politike zapošljavanja za 2020.

Također, to je pokazala i statistika koju vodu Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Posebno ćemo se fokusirati na nezaposlenost mladih osoba.

Epidemija je prvenstveno javnozdravstveni problem.

Ali epidemija je svoje posljedice ostavila na sve elemente društva, ali i na sve skupine.

U prvom redu se reflektirala na povećanje nezaposlenosti. 

Zatvarajući gospodarstva, mnogi su ostajali bez posla.

Posebno su bez posla ostajali zaposleni u uslužnim djelatnostima.

Neizvjesna turistička sezona dodatno je doprinijela da broj zaposlenih ne dostigne pretpandemijsko doba. 

Nezaposlenost mladih osjetljivija je na kretanja u poslovnom ciklusu 

Nije tajna da je nezaposlenost mladih osjetljivija na kretanja u poslovnom ciklusu, nego kada govorimo o nezaposlenosti odraslih osoba. 

Mladi su novi sudionici na tržištu rada s ograničenim radnim iskustvom.

Tada je i manja vjerojatnost da će pronaći posao. 

Često se zapošljavaju na određeno vrijeme.

Zato ih se i lakše otpušta u kriznim ili slabijim financijskim ciklusima.

U Izvješću stoji kako je lani značajnije rasla nezaposlenost u dobnoj skupini od 15 do 29 godina.

Stopa zaposlenosti mladih u toj dobnoj skupini prošle godine iznosila je 41,3 posto.

Taj postotak je 2,2 postotna boda manje u odnosu na prosjek 2019. kada je iznosila 43,5 posto. 

Stopa nezaposlenosti mladih narasla je za čak 3,4 postotna boda, s 13,2 na 16,6 posto.

To je gore od prosjeka Europske unije (13,3 posto).

Za potrebe pisanja ovog teksta zanimalo kakva je situacija u zapošljavanju.

Zato smo zamolili Zavod za zapošljavanje da nas izvijesti o glavnim aktivnostima koje provodi u radu s mladim osobama. 

Tim se aktivnostima jača konkurentnost mladih na tržištu rada i stječu se znanja aktivnog traženja posla.

Kako su nam odgovorili, te aktivnosti obuhvaćaju:

• individualno savjetovanje i individualne konzultacije
•  izradu profesionalnog plana zapošljavanja/Sporazuma o uključivanju na tržište rada
• radionice za aktivno traženje posla
• aktivacijski program
• profesionalno informiranje i savjetovanje
• obrazovanje nezaposlenih za potrebe tržišta rada
• mjere aktivne politike zapošljavanja
• posredovanje pri zapošljavanju.

Navode i da se u sklopu „Garancije za mlade“ posebno prati zapošljavanje mladih NEET osoba (mladih osoba koje nisu zaposlene, ne obrazuju se i ne osposobljavaju, op.) u roku od četiri mjeseca od ulaska u nezaposlenost. 

Tako je tijekom 2020. godine iz evidencije nezaposlenih zaposleno 60 757 mladih osoba.

Od tog broja je 39 277 mladih osoba u roku od četiri mjeseca od ulaska u evidenciju.

Navedeno čini udio od 64,6 posto u broju mladih zaposlenih osoba.

U 2020. godini u mjere aktivne politike zapošljavanja novouključeno je 8739 mladih.

Od tog broja je 4488 osoba u roku od četiri mjeseca.

Navedeno čini udio od 51,3 posto od ukupno uključenih mladih osoba u mjere aktivne politike zapošljavanja.

To su podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Brojke govore same za sebe

Hrvatski zavod za zapošljavanje smo tražili da nam dostave podatke o nezaposlenosti mladih od 15 do 29 godina za prvih sedam mjeseci u pretpandemijskoj 2019. godini.

Iste podatke smo ih tražili za 2020. i 2021. godinu.

Željeli smo usporediti podatke s tekućom godinom u odnosu na prethodne dvije.

(tablica)

Prošle godine ih je u istom razdoblju bilo 40 610.

Godinu ranije bilo ih je 33 941.

Iz navedenog proizlazi da je stopa nezaposlenosti mladih prošle godine bila veća za 19,7 u odnosu na godinu ranije.

Ali stopa nezaposlenosti je zato ove godine bila manja za 1,6 posto u odnosu na prošlu godinu.

Na Zavodu je ove godine, u prvih sedam mjeseci, registrirano novih 35 096 ulazaka u nezaposlenost.

Prošle je godine ta brojka iznosila čak 50 163.

To je smanjenje od visokih 30 posto. 

U 2019. godini novonezaposlenih na burzi bilo je 45 734.

To je 9,7 posto manje nego 2020.

Zanimljivo je kako je najviše novoregistriranih nezaposlenih mladih došlo je na burzu iz radnog odnosa.

2019. godine došlo je njih 25 452, a godinu dana kasnije 33 310.

To je povećanje od 30,9 posto. 

Ove ih je godine bilo 20 305.

To je smanjenje od 39 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Od toga je kao višak na burzi 2019. godine registrirano 2371 nezaposlenih mladi, a 2020. 8192.

To je povećanje za nevjerojatnih 245,5 posto. 

U 2021. godini bilo je takva 2353 slučaja.

To što je nešto manja brojka nego prije dvije godine.

Ali to je opet smanjenje od 71,3 posto u odnosu na prošlu godinu.

Zbog isteka ugovora o radu na neodređeno vrijeme posao je izgubilo te se prijavilo na burzu njih 16 545 u 2019. godini.

Prošle godine se prijavilo njih 19 861.

To je porast od 20 posto. 

Ove godine se na burzu rada u toj kategoriji prijavilo 13 202 osobe.

To je u odnosu na prošlu godinu smanjenje od 33,5 posto.

Statistika zapošljavanja na burzi rada za prvih sedam mjeseci govori da je 2019. zaposleno 58 667 mladih.

2020. godine je zaposleno 44 033 mladih.

To je pad od 24,9 posto. 

U prvih sedam mjeseci 2021. godine zaposleno je 48 826 osoba.

To je porast u odnosu na lani od 10,9 posto.

I dalje nije dosegnuta razina zapošljavanja od prije dvije godine.

Prošle godine isplaćeno i manje potpora

Evidentno je da je 2020. godine za zapošljavanje mladih Hrvatski zavod za zapošljavanje isplatio puno manje potpora nego prije.

2019. godine je bilo riječ o 2811 potpora.

2020. godine je bilo 1412 potpore.

2021. godine je bilo 3389 potpora.

Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi mjeru stručnog osposobljavanja za rad bez osnivanja radnog odnosa.

1720 mladih je 2019. zaposleno zahvaljujući toj mjeri. 

Prošle godine bilježi se veliki pad. 

Naime, tu je mjeru koristilo samo 16 mladih.

Ove je godine riječ tek o četiri slučaja korištenja te mjere. 

Ipak, ovaj pad se vjerojatno može pripisati ukidanju zabrane zapošljavanja u državnim institucijama, a ne utjecajima epidemije.

Spomenimo još generalno potpore za zapošljavanje kada je riječ o novouključenim mladim osobama.

2019. godine potpore je koristilo 7530 mladih.

2020. godine koristilo ih je 3214 mladih.

To je pad 57,3 posto,

Ove, 2021. godine, 6139 mladih koristilo je potpore.

To je u odnosu na lani porast od 91 posto.

Kada se gleda pojedinačno dodjela potpora ovisno o vrsti, vidi se da su u pandemijskoj godini potpore za mlade itekako bile obustavljene u prvih sedam mjeseci.

Zavod je kod potpora za zapošljavanje mladih zabilježio pad.

Pad iznosi 49,8 posto kada se uspoređuju 2019. i 2020. godina.

Kada je riječ o potporama za samozapošljavanje, pad je još i veći.

On iznosi 72,6 posto.

Brojke neumoljivo govore jedno.

Epidemija Covida-19 u Hrvatskoj je imala veliki utjecaj na zapošljavanje mladih.

Ali epidemija je utjecala i na druge sfere njihovih života.

Zdravstvena kriza pogodila mlade na najmanje tri područja

Lockdown je u proljeće prošle godine zaustavio društveni život u zemlji.

On je uvelike utjecao i na obrazovni sustav. 

Nastava se odvijala online.

Takav način je itekako utjecao na njezinu kvalitetu i dostupnost obrazovnog sadržaja djeci i mladima. 

Kada uzmemo u obzir i nemogućnost ostvarivanja socijalnog kontakta, mladi su već na najmanje tri područja (zapošljavanje, obrazovanje i socijalizacija) pogođeni zdravstvenom krizom.

Ne moramo ovdje spominjati mogućnost, odnosno nemogućnost pristupa kulturnim i zabavnim sadržajima. 

Nećemo puno pogriješiti ako kažemo da su mladi među najpogođenijim ranjivim skupinama u društvu.

Pitali smo stručnjaka o mišljenju o utjecaju pandemije na mlade:

• na koji način je epidemija negativno utjecala na mogućnost zapošljivosti mladih te 
• koji je psihološki negativan utjecaj pritom imala na mlade u smislu pada motivacije i volje.

„Što se tiče radne situacije mladih u Hrvatskoj i u Europi, istraživanja koja smo proveli na našoj Katedri za psihologiju rada, ali i istraživanja Eurofunda daju sličnu sliku - mladi su nešto više pogođeni pandemijom koronavirusa.

Oni u proteklom periodu nešto više brinu oko zadržavanja trenutnog zaposlenja i svoje financijske situacije općenito.

Osim toga, istraživanja Eurofunda su pokazala da su na početku pandemije, na razini Europe, mladi u nešto većoj mjeri i izgubili posao.“

Mitja Ružojčić, Katedra za psihologiju rada i ergonomiju Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Mlade već sad nazivaju 'pandemijalcima'

„Ove poteškoće dijelom su se prelile i u privatnu sferu života.

Tako se pokazalo da su mladi imali niže razine psihološke dobrobiti i da su bili usamljeniji u odnosu na starije sugrađane. 

Razlozi za ove nalaze proizlaze dijelom iz toga da je prekarni rad (npr. rad pod ugovorom na određeno vrijeme) učestaliji među mladima.

U krizama su ovakvi tipovi zaposlenja obično osobito ugroženi. 

Također, jedna od važnih psiholoških funkcija posla je omogućavanje svakodnevnih socijalnih kontakata. 

No, s povećanim radom od kuće i drugim promjenama u organizaciji rada, socijalni kontakt znatno je smanjen.

Budući da mladi imaju veću potrebu za socijalnim kontaktom, upravo su njih ove promjene više pogodile."

Mitja Ružojčić

Naš sugovornik je ipak optimističan.

„Ipak, nije sve tako crno.

Istraživanja provedena u kasnijim periodima pandemije pokazuju da se briga oko gubitka zaposlenja ipak nešto smanjuje te da se mentalno zdravlje mladih nešto poboljšalo. 

Iako prijetnja financijske krize vjerojatno i dalje brine mlade, novi trendovi u svijetu rada proizašli iz pandemije mogli bi potaknuti i neke promjene koje će olakšati mladima pronalazak sigurnog i kvalitetnog zaposlenja. 

Na primjer, učestaliji rad na daljinu, koji će se zasigurno zadržati i nakon pandemije, pruža mladima mogućnost zaposlenja na geografski udaljenim područjima koja ranije ne bi razmatrali.“

Mitja Ružojčić

U svakom slučaju, generacija čiji su pripadnici rođeni između 1996. i 2010. godine zbog utjecaja koji na njih ima pandemija dobili su ime - pandemijalci. 

Treba naglasiti da su zbog prilagođavanja tržišta rada i gospodarstava uopće mladi već bili suočeni s nedostatkom poslova. 

Također, nedostatak poslova kod mladih uzrokovala je i automatizacija poslovnih procesa.

Uzrokovala je i nagle promjene u strukturama vještina koje se zahtijevaju od djelatnika u 21. stoljeću. 

Pandemija je njihovu lošu poziciju potvrdila.

Ukazala je i na to da su potrebne dodatne mjere kako bi se ta generacija bolje prilagodila tzv. zelenoj i digitalnoj ekonomiji.

Prema takvoj nas ekonomiji vode trenutne direktive Europske unije.

Autor: Barbara Kraš Kedmenec

---

“Projekt ‘mimladi.hr - novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda.

Iznos sufinanciranja je 800.070,02 HKR. 

Trajanje projekta je dvije godine.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. 

Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.