Najveću cijenu gospodarske krize krajem prvog desetljeća 21. stoljeća, čini se, platili su mladi. Posljednja dva desetljeća gospodarstvo se pokazalo kao vrlo turbulentno iz različitih razloga, a brzo mijenjajuće društvene i političke strukture dodatno opterećuju mlade koji su i u krizi uzrokovanoj koronavirusom pokazali da pripadaju jednoj od najranjivijih društvenih skupina. Pravo pitanje glasi: „Bavimo li se njima dovoljno?“
Mladi su najveća žrtva epidemije koronavirusa koja je na proljeće prošle godine doslovno zaustavila svjetsko gospodarstvo, a Hrvatska u tome nije izolirana. Pokazalo je to i Izvješće o provedbi smjernica aktivne politike zapošljavanja za 2020., ali i statistika koju vodu Hrvatski zavod za zapošljavanje.
Posebno ćemo se fokusirati na nezaposlenost mladih osoba jer je epidemija, osim što je prvenstveno javnozdravstveni problem, posljedice ostavila na sve elemente društva, ali i na sve skupine, u prvom redu reflektirajući se na povećanje nezaposlenosti. Zatvarajući gospodarstva, mnogi su ostajali bez posla, posebno uslužne djelatnosti, a neizvjesna turistička sezona dodatno je doprinijela da broj zaposlenih ne dostigne pretpandemijsko doba.
Nezaposlenost mladih osjetljivija je na kretanja u poslovnom ciklusu
Nije tajna da je nezaposlenost mladih osjetljivija na kretanja u poslovnom ciklusu, nego kada govorimo o nezaposlenosti odraslih osoba. Mladi su novi sudionici na tržištu rada s ograničenim radnim iskustvom, zbog čega je onda i manja vjerojatnost da će pronaći posao. Često se zapošljavaju na određeno vrijeme, zbog čega ih se i lakše otpušta u kriznim ili slabijim financijskim ciklusima.
Lani je značajnije rasla nezaposlenost u dobnoj skupini od 15 do 29 godina, stoji u Izvješću.
Stopa zaposlenosti mladih u toj dobnoj skupini prošle godine iznosila je 41,3 posto, odnosno 2,2 postotna boda manje u odnosu na prosjek 2019. kada je iznosila 43,5 posto. Stopa nezaposlenosti mladih narasla je za čak 3,4 postotna boda, s 13,2 na 16,6 posto, što je gore od prosjeka Europske unije (13,3 posto).
S obzirom na to da nas je za potrebe pisanja ovog teksta zanimalo kakva je situacija u zapošljavanju, zamolili smo Zavod za zapošljavanje da nas izvijesti o glavnim aktivnostima koje provodi u radu s mladim osobama. Tim se aktivnostima jača konkurentnost mladih na tržištu rada i stječu se znanja aktivnog traženja posla.
Kako su nam odgovorili, te aktivnosti obuhvaćaju:
• individualno savjetovanje i individualne konzultacije
• izradu profesionalnog plana zapošljavanja/Sporazuma o uključivanju na tržište rada
• radionice za aktivno traženje posla
• aktivacijski program
• profesionalno informiranje i savjetovanje
• obrazovanje nezaposlenih za potrebe tržišta rada
• mjere aktivne politike zapošljavanja
• posredovanje pri zapošljavanju.
Navode i da se u sklopu „Garancije za mlade“ posebno prati zapošljavanje mladih NEET osoba (mladih osoba koje nisu zaposlene, ne obrazuju se i ne osposobljavaju, op. a.) u roku od četiri mjeseca od ulaska u nezaposlenost. Tako je tijekom 2020. godine iz evidencije nezaposlenih zaposleno 60 757 mladih osoba, od čega 39 277 mladih osoba u roku od četiri mjeseca od ulaska u evidenciju, što čini udio od 64,6 posto u broju mladih zaposlenih osoba.
U 2020. godini u mjere aktivne politike zapošljavanja novouključeno je 8 739 mladih, od čega 4 488 osoba u roku od četiri mjeseca, što čini udio od 51,3 posto od ukupno uključenih mladih osoba u mjere aktivne politike zapošljavanja, rečeno nam je iz HZZ-a.
Brojke govore same za sebe
Tražili smo ih da nam dostave podatke o nezaposlenosti mladih od 15 do 29 godina za prvih sedam mjeseci u pretpandemijskoj 2019. te 2020. i 2021. godini, kako bismo mogli usporediti podatke s tekućom godinom u odnosu na prethodne dvije.
| Pokazatelji | I. ‒ VII. 2019. | I. ‒ VII. 2020. | I. ‒ VII. 2021. | Stopa promjene 2020./2019. | Stopa promjene 2021./2020. |
| Registrirana nezaposlenost | 33.941 | 40.610 | 39.940 | 19,7 | -1,6 |
| - Muškarci | 14.826 | 18.431 | 18.113 | 24,3 | -1,7 |
| - Žene | 19.115 | 22.180 | 21.827 | 16,0 | -1,6 |
| Ulasci u nezaposlenost | 45.734 | 50.163 | 35.096 | 9,7 | -30,0 |
| - Iz redovnog obrazovanja | 6.893 | 6.002 | 5.909 | -12,9 | -1,5 |
| - Iz neaktivnosti | 11.722 | 9.951 | 8.734 | -15,1 | -12,2 |
| - Iz drugog oblika rada | 1.667 | 900 | 148 | -46,0 | -83,6 |
| - Iz radnog odnosa | 25.452 | 33.310 | 20.305 | 30,9 | -39,0 |
| - Poslovno uvjetovani otkaz (tzv. viškovi) | 2.371 | 8.192 | 2.353 | 245,5 | -71,3 |
| - Istek ugovora o radu na određeno vrijeme | 16.545 | 19.861 | 13.202 | 20,0 | -33,5 |
| - Ostalo | 6.536 | 5.257 | 4.750 | -19,6 | -9,6 |
| Izlasci iz nezaposlenosti | 58.667 | 44.033 | 48.826 | -24,9 | 10,9 |
| Radni odnos | 39.189 | 33.451 | 38.421 | -14,6 | 14,9 |
| - Potpore za zapošljavanje | 2.811 | 1.412 | 3.389 | -49,8 | 140,0 |
| - Javni radovi | 299 | 1 | 335 | -99,7 | - |
| Samozapošljavanje | 1.557 | 583 | 1.044 | -62,6 | 79,1 |
| - Potpore za samozapošljavanje | 1.283 | 352 | 783 | -72,6 | 122,4 |
| Drugi oblici rada | 2.180 | 386 | 511 | -82,3 | 32,4 |
| - Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa | 1.720 | 16 | 4 | -99,1 | -75,0 |
| Ostali razlozi | 15.741 | 9.613 | 8.850 | -38,9 | -7,9 |
| Ukupno zapošljavanje | 42.926 | 34.420 | 39.976 | -19,8 | 16,1 |
U prvih sedam mjeseci ove godine nezaposlenih mladih na Zavodu registrirano je 39 940. Prošle godine ih je u istom razdoblju bilo 40 610, a godinu ranije 33 941, iz čega proizlazi da je stopa nezaposlenosti mladih prošle godine bila veća za 19,7 u odnosu na godinu ranije, ali je zato ove godine bila manja za 1,6 posto u odnosu na prošlu godinu.
Na Zavodu je ove godine, u prvih sedam mjeseci, registrirano novih 35 096 ulazaka u nezaposlenost, dok je prošle godine ta brojka iznosila čak 50 163, što je smanjenje od visokih 30 posto. U 2019. godini novonezaposlenih na burzi bilo je 45 734, što je 9,7 posto manje nego 2020.
Ono što je zanimljivo, najviše novoregistriranih nezaposlenih mladih došlo je na burzu iz radnog odnosa, 2019. njih 25 452, a godinu dana kasnije 33 310, što je povećanje od 30,9 posto. Ove ih je godine bilo 20 305, što je smanjenje od 39 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Od toga je kao višak na burzi 2019. godine registrirano 2 371 nezaposleni mladi, a 2020. 8 192, što je povećanje za nevjerojatnih 245,5 posto. U 2021. godini bilo je takva 2 353 slučaja, što je nešto manja brojka nego prije dvije godine, a opet smanjenje od 71,3 posto u odnosu na prošlu godinu.
Zbog isteka ugovora o radu na neodređeno vrijeme posao je izgubilo te se prijavilo na burzu njih 16 545 u 2019. godini, a prošle godine njih 19 861, što je porast od 20 posto. Ove godine se na burzu rada u toj kategoriji prijavilo 13 202 osobe, što je u odnosu na prošlu godinu smanjenje od 33,5 posto.
Statistika zapošljavanja na burzi rada za prvih sedam mjeseci govori da je 2019. zaposleno 58 667 mladih, dok je 2020. zaposleno njih 44 033, što je pad od 24,9 posto. U prvih sedam mjeseci 2021. godine zaposleno je 48 826 osoba, što je porast u odnosu na lani od 10,9 posto, ali i dalje nije dosegnuta razina zapošljavanja od prije dvije godine.
Prošle godine isplaćeno i manje potpora
Evidentno je da je 2020. godine za zapošljavanje mladih Hrvatski zavod za zapošljavanje isplatio puno manje potpora nego prije; 2019. je bilo riječ o 2 811 potpora, godinu dana kasnije 1412, a ove godine 3389 potpora.
Zanimljivo, što se tiče HZZ-ove mjere stručnog osposobljavanja za rad bez osnivanja radnog odnosa, 1 720 mladih je 2019. zaposleno zahvaljujući ovoj mjeri HZZ-a, a prošle godine bilježi se veliki pad te HZZ-ove mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Naime, tu je mjeru koristilo samo 16 mladih, dok je ove godine riječ tek o četiri slučaja korištenja te mjere. Ipak, ovaj pad se vjerojatno može pripisati ukidanju zabrane zapošljavanja u državnim institucijama, a ne utjecajima epidemije.
Spomenimo još generalno potpore za zapošljavanje kada je riječ o novouključenim mladim osobama; 2019. godine koristilo ih je 7 530 mladih, a prošle tek 3 214, što je pad od 57,3 posto. Ove godine 6 139 mladih koristilo je potpore, što je u odnosu na lani porast od 91 posto.
Kada se gleda pojedinačno dodjela potpora ovisno o vrsti, vidi se da su u pandemijskoj godini potpore za mlade itekako bile obustavljene, kada gledamo prvih sedam mjeseci.
Zavod je kod potpora za zapošljavanje mladih zabilježio pad i to za 49,8 posto kada se uspoređuju 2019. i 2020. godina, a kada je riječ o potporama za samozapošljavanje, pad je još i veći i iznosi 72,6 posto.
Brojke neumoljivo govore jedno; epidemija Covida-19 u Hrvatskoj je imala veliki utjecaj na njihovo zapošljavanje, ali i na druge sfere njihovih života.
Zdravstvena kriza pogodila mlade na najmanje tri područja
Lockdown je u proljeće prošle godine zaustavio društveni život u zemlji, a uvelike je utjecao i na obrazovni sustav. Nastava se odvijala online, što je itekako utjecalo na njezinu kvalitetu i dostupnost obrazovnog sadržaja djeci i mladima.
Kada uzmemo u obzir i nemogućnost ostvarivanja socijalnog kontakta, mladi su već na najmanje tri područja (zapošljavanje, obrazovanje i socijalizacija) pogođeni zdravstvenom krizom, a da ne spominjemo mogućnost, odnosno nemogućnost pristupa kulturnim i zabavnim sadržajima. Nećemo puno pogriješiti ako kažemo da su mladi među najpogođenijim ranjivim skupinama u društvu.
Za mišljenje o utjecaju epidemije na mlade, odnosno na koji način je epidemija negativno utjecala na mogućnost zapošljivosti mladih te koji je psihološki negativan utjecaj pritom imala na mlade u smislu pada motivacije i volje, pitali smo stručnjaka.
„Što se tiče radne situacije mladih u Hrvatskoj i u Europi, istraživanja koja smo proveli na našoj Katedri za psihologiju rada, ali i istraživanja Eurofunda daju sličnu sliku - mladi su nešto više pogođeni pandemijom koronavirusa jer u proteklom periodu nešto više brinu oko zadržavanja trenutnog zaposlenja i svoje financijske situacije općenito. Osim toga, istraživanja Eurofunda su pokazala da su na početku pandemije, na razini Europe, mladi u nešto većoj mjeri i izgubili posao“,
kazao je Mitja Ružojčić s Katedre za psihologiju rada i ergonomiju Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Mlade već sad nazivaju 'pandemijalcima'
„Ove poteškoće dijelom su se prelile i u privatnu sferu života pa se tako pokazalo da su mladi imali niže razine psihološke dobrobiti i da su bili usamljeniji u odnosu na starije sugrađane. Razlozi za ove nalaze proizlaze dijelom iz toga da je prekarni rad (npr. rad pod ugovorom na određeno vrijeme) učestaliji među mladima, a u krizama su ovakvi tipovi zaposlenja obično osobito ugroženi. Također, jedna od važnih psiholoških funkcija posla je omogućavanje svakodnevnih socijalnih kontakata. No, s povećanim radom od kuće i drugim promjenama u organizaciji rada, socijalni kontakt znatno je smanjen, a budući da mladi imaju veću potrebu za socijalnim kontaktom, upravo su njih ove promjene više pogodile“, govori Ružojčić.
„Ipak, nije sve tako crno, pa istraživanja provedena u kasnijim periodima pandemije pokazuju da se briga oko gubitka zaposlenja ipak nešto smanjuje te da se mentalno zdravlje mladih nešto poboljšalo. Iako prijetnja financijske krize vjerojatno i dalje brine mlade, novi trendovi u svijetu rada proizašli iz pandemije mogli bi potaknuti i neke promjene koje će olakšati mladima pronalazak sigurnog i kvalitetnog zaposlenja. Na primjer, učestaliji rad na daljinu, koji će se zasigurno zadržati i nakon pandemije, pruža mladima mogućnost zaposlenja na geografski udaljenim područjima koja ranije ne bi razmatrali“, optimističan je naš sugovornik.
U svakom slučaju, generacija čiji su pripadnici rođeni između 1996. i 2010. godine zbog utjecaja koji na njih ima pandemija dobili su ime - pandemijalci. Treba naglasiti da su zbog prilagođavanja tržišta rada i gospodarstava uopće mladi već bili suočeni s nedostatkom poslova. Također, nedostatak poslova kod mladih uzrokovala je i automatizacija poslovnih procesa kao i nagle promjene u strukturama vještina koje se zahtijevaju od djelatnika u 21. stoljeću. Pandemija je njihovu lošu poziciju potvrdila, kao i ukazala na to da su potrebne dodatne mjere kako bi se ta generacija bolje prilagodila tzv. zelenoj i digitalnoj ekonomiji, prema čemu nas vode trenutne direktive Europske unije.
Autor: Barbara Kraš Kedmenec
Projekt 'mimladi.hr - novo lice naslovnice' sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.
